• Naslovnica
• HKZ "MI"
• Povijest
• Učlanjenje
• Pretplata

Komentar -
Mi odgovaramo

Obnoviti Ministarstvo iseljeništva!

Ove godine održan je u Zagrebu drugi "Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini", u sklopu kojega je 14. ožujka održan Forum o gospodarskoj pomoći Hrvatima u BiH. Forum je okupio oba naša kardinala, bio je predsjednik HBK, predsjednik Hrvatskog Critasa, tri ministra hrvatske Vlade, predstavnik Ureda Predsjednika, mnogi gospodarstvenici. Zanimanje medija solidno. Bez sumnje, važan susret! Vrlo je važno da se organizirano nastoji pomoći Hrvatima u BiH. Oni nisu iseljeništvo, oni su tamo suveren narod, a Bosna i Hercegovina je u cjelini povijesno i zemljopisno bitno vezana za Hrvatsku i hrvatski narod. I obratno! Ali položaj Hrvata u susjednoj zemlji daleko je od dobrog. Osim uzroka egzogenih činitelja i općih teškoća međunacionalnih odnosa, odgovornost za to svakako nose i sami Hrvati u BiH, ali valja otvoreno priznati da najveću odgovornost snosi Hrvatska, koja nije vodila dosljednu i strateški osmišljenu politiku ni prema Bosni i Hercegovini, ni prema tamošnjim Hrvatima, bez obzira na to što joj to nalaže i omogućuje Ustav, Daytonski sporazum i prirodno pravo. To je golem grijeh propusta, to je u golemu nerazmjeru s doprinosom Hrvata iz BiH ukupnom hrvatskom opstanku, obrani Hrvatske i općih hrvatskih interesa "ma gdje bili", hrvatskoj vjerskoj, kulturnoj, političkoj i svakoj drugoj povijesti, a da o demografskom značenju toga korpusa i ne govorimo. Hrvatska ne bi smjela ni u kojem smislu zapostaviti svoju braću i sestre u susjednoj zemlji. Osnutak Hrvatske agencije za razvoj, prema primjeru u nekim drugim zemljama, kako je predloženo na Forumu, mogao bi biti važan preokret u korist sustavnog pristupa hrvatske politike bosanskohercegovačkim Hrvatima. No taj problem podsjeća na žalosnu činjenicu da je Hrvatska uvelike zapostavila i svoje veliko iseljeništvo u Zapadnoj Europi i prekooceanskim zemljama. To je golem hrvatski potencijal, još neiskorišten. Početkom devedesetih imali smo ministarstvo za iseljeništvo, a onda je ono ukinuto i pod nazivima kojekakvih uprava i odjela rascjepkano po raznim ministarstvima. Naviješta se sada da će primjerice u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija iseljeništvo izgubiti status uprave i svog "pomoćnika ministra" i postati dio "nečega", blizu ničemu. Bez sumnje, Hrvatska čini stratešku pogrješku ako svoje veliko iseljeništvo na taj način marginalizira, pokazujući nedostatak ikakve jasne ideje o mogućnostima otvaranja veće suradnje s njime. Na to je nedavno ponovno upozorio Hrvatski svjetski kongres, ali bez medijskoga odjeka. Kada samo pomislimo koliko se energije ulaže u rad kojekakvih međunarodnih asocijacija i njihovo promicanje u Hrvatskoj, onda je naš odnos prema hrvatskom iseljeništvu više nego jadan. Krajnje je vrijeme da se tomu problemu pristupi na nov način. A nov način podrazumijeva osnutak Ministarstva za iseljeništvo i useljeništvo, koji bi imalo jasne ovlasti u reguliranju pitanja povratka, useljavanja, naseljavanja, zapošljavanja, razvijanja gospodarske, kulturne i druge suradnje s iseljenicima. Tako bismo dobili tijelo koje bi u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom, pastoralom inozemne pastve Katoličke crkve i drugim ustanovama moglo dugoročno i jasno raditi na povratku iseljenika odnosno njihovu povezivanju s Hrvatskom, a posredno, preko prije spomenute Hrvatske agencije za razvoj, raditi i na korist Hrvata iz Bosne i Hercegovine, koji su raseljeni širom svijeta. To bi bio iznimno važan doprinos ovozemljskom "uskrsu" odnosno oživljavanju hrvatskoga naroda u cjelini. Svim čitateljima želimo sretan i blagoslovljen Uskrs!

Obavijesti

Solinski miovci obilježili 75-tu obljetnicu smrti don Frane Bulića

Sedamdeset i peta obljetnica smrti uglednoga hrvatskog arheologa, konzervatora, povjesničara umjetnosti i svećenika don Frane Bulića svečano je obilježena 29. srpnja polaganjem vijenaca i molitvom pred njegovim grobom na Manastirinama u Saloni, na lokalitetu koji je u većem dijelu upravo don Frane otkrio. Vijence pred grob don Frane Bulića položili su predstavnici splitskoga Arheološkog muzeja kojemu je jedno vrijeme i don Frane bio ravnatelj, predstavnici Grada Solina te Hrvatske katoličke zajednice MI iz Solina, a u molitvi za don Franu koju je predvodio umirovljeni nadbiskup Ante Jurić sudjelovali su i svećenici solinskih župa te su pjevali Pučki pivači iz Solina i Vranjica. Vjeroučenica Viktorija je pred don Franinim grobom kojega je ovaj ugledni svećenik i arheolog dao sagraditi u 55-toj godini života, pročitala njegovu biografiju te sve za što je bio zaslužan. Na kraju svečanog trenutka prisjećanja na čovjeka koji je svojim arheološkim otkrićima dao veliki doprinos upoznavanju ranokršćanske i starohrvatske povijesti na području Dalmacije, njegov sumještanin, Vranjičanac, mons. Jurić kratko se obratio nazočnima, prisjetivši se i sprovoda don Frane kojega je u nazočnosti velikog mnoštva vjernika predvodio kardinal Alojzije Stepinac, danas hrvatski blaženik. Mons Jurić je također rekao da nikada ne smijemo zaboravati na veličinu Bulićeva životnog djela. Ovakvi svijetli likovi, kreposni i karakterni kakav je bio don Frane uvijek bi trebali biti poticaj našim mladim naraštajima, a ne kojekakvi lažni idoli koji im se na razne načine nameću i podmeću- pozvao je mons. Jurić mlade da svoje životne uzore potraže u životima ljudi poput don Frane Bulića. Don Frane Bulić, ugledni hrvatski arheolog, povjesničar, konzervator starina i povjesničar umjetnosti, rođen je 4. listopada 1846. godine u Vranjicu kraj Splita. Studij teologije polazio je u Zadru, a u Beču je završio studij klasične filologije i arheologije. Kao školovani arheolog postao je upraviteljem arheološkog muzeja u Splitu, a povjerena mu je i dužnost konzervatora nadležnog za očuvanje kulturno-povijesnih starina na području cijele Dalmacije. Bio je i politički aktivan. Biran je za zastupnika splitske općine u Dalmatinski sabor i za zastupnika Dalmacije u carevinskom vijeću u Beču, gdje se zalagao za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Iz političkog života se povukao u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nakon proglašenja šestosječanjske diktature kralja Aleksandra 1929. godine. Svojim arheološkim otkrićima dao je najveći doprinos upoznavanju ranokršćanske i starohrvatske povijesti na području Dalmacije. Vodio je arheološka iskapanja na mnogim dalmatinskim mjestima, osobito u Solinu. Otkrio je baziliku u Manastirinama u kojoj su bili pokopani mučenici Venancije iz Valerijanova ili Aurelijanova doba te Dujam iz Dioklecijanova doba. 1891. godine otkrio je u Rižinicama kraj Solina kameni ulomak s natpisom kneza Trpimira, a 1898. godine i znameniti sarkofag kraljice Jelene iz 976. godine. Bulić je sa suradnicima uspio sastaviti krhotine natpisa sa sarkofaga i odgonetnuti tekst koji povjesničari smatraju jednim od najznačajnijih dokumenata hrvatske srednjovjekovne povijesti jer sadrži podatke koji otkrivaju genealogiju hrvatskih kraljeva. Za radova na Gospinom otoku u Solinu, Bulić je otkrio i temelje crkve Svete Marije i crkve Svetog Stjepana u kojoj su bili pokopani članovi hrvatske vladarske kuće. U Splitu je 1894. godine don Frane Bulić osnovao društvo Bihać za proučavanje povijesti iz doba hrvatskih narodnih vladara. Svojim ugledom najviše je pridonio održavanju prvog svjetskog kongresa kršćanske arheologije u Splitu i Solinu 1894. godine. Bio je cijenjeni član brojnih domaćih i svjetskih akademija i arheoloških društava. Objavio je niz članaka i knjiga , a najznačajniji su: Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz doba narodne hrvatske dinastije, Palača cara Dioklecijana u Splitu, Stopama hrvatskih narodnih vladara.

IZVJESTAJ O RADU HKZ MI-Ogulin- 2005 do 2009

Udruga Hrvatski katolički zbor MI Ogulin djeluje kao osnovna zajednica Zbora MI od 2001. godine. Od 2005 godine ostvarili su niz korisnih projekata i akcija, sve na veću slavu Boga, Crkve i Domovine. Sudjelovali su i uspjesno zavrsili dvodnevni seminar Upravljanje projektnim ciklusom zbog sudjelovanja u Regionalnom operativnom planu Karlovačke zupanije kao razvojnom programu gospodarstva, kulture, prosvjete i svih segmenata drustva od 2005. do 2012. godine koji koristi Europska komisija za unapređenje razvoja u zemljama pristupnicama Europske unije, a podneseni Projektni zahtjev čeka odobrenje za provedbu.Isto tako, sudjelovali su i na duhovnoj obnovi u Opatiji i na duhovno radnom sastanku članova Sredisnjih tijela i vodstva Osnovnih zajednica Zbora MI u Lovranu.Ogulinski miovci su jako ponosni na uspjesno proveden i okončan projekt Ogulin grad iznad grada, zivot iznad najvećeg hrvatskog spiljskog sustava odobren od strane Svjetske banke i Ministarstva zastite okolisa i prostornog uređenja Republike Hrvatske, a kasnije Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a u sklopu projekta Očuvanja krckih ekoloskih sustava KEC (Karst Ecosystem Conservation) kao, i sto ih posebno raduje, jedini dobitnik Male darovnice iz Fonda za globalni okolis sa sireg ogulinskog područja.Dostojno su obiljezili tuzan trenutak smrti velikog pape Ivana Pavla II., ali i radosno dočekali izbor pape Benedikta XVI. kojeg je, prilikom Svjetskog dana mladih u Koelnu, kada ga je osobno susreo i jedan ogulinski miovac te mu uputio čestitke i molitve ogulinskih miovaca. U sklopu projekta KEC izradili su transparent s poučnom ekoloskom izrekom, a postavljen je u sklopu sire akcije Turističkog ureda Grada Ogulina, a povodom dolaska prvog izletničkog vlaka Karleka te 2005. godine, u suradnji sa nezamjenjivim članovima ogulinske stanice Hrvatske gorske sluzbe spasavanja. Tom prilikom dijelili su i promotivne letke te uspjeli dati i kratki intervju za hrvatski RTL koji je bio prikazan u udarnom terminu Vijesti čime se za miovski Projekt čulo i van Ogulina.U stovanju marijanske poboznosti već tradicionalno svake godine organiziraju hodočasće pjeske iz Ogulina u Trosmariju, u svetiste Gospe od utjehe u srpnju, kao i hodočasće pjeske iz Ogulina u Ostarije, u svetiste Gospe od čudesa na blagdan sv. Maksimilijana Kolbea, a uoči blagdana Velike Gospe. Hodočastili su i na Udbinu povodom polaganja kamena temeljca i blagoslova gradilista za Crkvu hrvatskih mučenika te imali naslovnicu i tekst u Listu MI koje su oni uredili.Izvanredno su bili posjećeni tribina i predstavljanje knjige Genetičko podrijetlo Hrvata Etnogeneza i genetička otkrića prof. dr. sc. Ivana Jurića kao i predstavljanje knjige Klonovi nastupaju admirala Davora Domazeta Lose. Ono sto je već tradicionalno prepoznatljivo za ogulinske miovce jest pridruzivanje svehrvatskom obiljezavanju Dana sjećanja na zrtvu Vukovara 18. studenog 1991. godine paljenjem crvenih lampiona u večernjim satima na Trgu hrvatskih rodoljuba kao i organiziranje godisnjeg hodočasća Ogulinaca u Vukovar, a 2007. godine pridruzili su im se članovi Udruge udovica hrvatskih branitelja Ogulin i Frankopanske garde Ogulin. U okviru ekoloskih nastojanja, kod nadlezne inspekcijske sluzbe reagirali su nakon uočavanja nedozvoljenih građevinskih radova na ulazu u spiljski sustav Đulin ponor Medvedica iznad ulaza u spilju Medvedicu. Sve do izgradnje nove sportske dvorane kontinuirano su uređivali i odrzavali tri izloga u Ulici bana Josipa Jelačića. U sklopu KEC projekta izradili su, osim transparenta i dva promotivna letka, razglednice, postere, majice, kao i web stranicu www.gradiznadgrada.org koju svakodnevno azuriraju novim podacima o spiljskom sustavu ispod nas, a koja do danasnjeg dana broji gotovo 19 000 posjeta. Svim ogulinskim vjeroučiteljima poklonili su knjigu Mladi pitaju koju je objavila solinska osnovna zajednica Zbora MI. Tribine koje su uvijek izvanredno posjećene bile su Ogulin grad na spilji, Đula biser ogulinskog turizma prema primjeru Cerovačkih spilja kao turističke atrakcije, Novosti iz ogulinskog podzemlja i Zadnji čas za spas ogulinskog podzemlja na kojima su sudjelovali dr. sc. Dalibor Paar speleolog, Ivana Svetić dipl. oec. voditeljica Sluzbe za promidzbene aktivnosti Javne ustanove Park prirode Velebit te članovi Hrvatskog biospeleoloskog drustva: Branko Jalzić biospeleolog, Jana Bedek dipl. ing. biologije, Marina Kipson, Vedran Jalzić i Krunoslav Mlačak.Uključeni su u Projekt Izgradnja kapaciteta i potpora organizacijama civilnog drustva u pruzanju socijalnih usluga u okviru programa CARDS 2003 Europske unije koji provodi poljsko hrvatski konzorcij u suradnji s Ministarstvom financija Republike Hrvatske, Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske, Gradom Ogulinom i tridesetak hrvatskih gradova i općina. Donesen je sporazum o suradnji s projektnim timom sa ciljem unapređenja kvalitete pruzanja socijalnih usluga u skladu s najboljim primjerima prakse Republike Hrvatske i odgovarajućim standardima Europske unije i poboljsanja suradnje lokalne uprave s organizacijama civilnog drustva koji će se provoditi kroz promotivne kampanje, radionice za predstavnike uprave i organizacija civilnog drustva te stručnih konzultacija. Potpisnici su pisma namjere o sklapanju partnerske suradnje u pruzanju socijalnih usluga u Gradu Ogulinu i akcijskog plana. Sudjelovali su u promotivnoj kampanji Mogućnosti izgrađene povjerenjem kojom se povećala svjesnost o partnerskoj suradnji gradske uprave i organizacija civilnog drustva te na 4. redovitom Saboru udruge HKZ MI gdje je ogulinska predsjednica Lavinija Stipetić izabrana je u Sredisnje bratimsko vijeće Zbora MI.Svakako vrijedi istaknuti i obiljezavanje većih i značajnijih blagdana zupe, pomoć kod organizacije Tonka Festa te sudjelovanje u radu Savjeta mladih Grada Ogulina kao i kreativne radionice .Ako nisi dio rjesenja, postajes dio problema.I na kraju spomenit ćemo i organizaciju nagradnog natječaja među učenicima ogulinskih osnovnih skola Za Đulu u okviru KEC projekta te suradnju s Hrvatskim planinarskim savezom i Hrvatskim speleoloskim posluziteljem u koristenju interaktivnog topografskog nacrta Đulinog ponora.

12-ta obljetnica HKZ Solin

U domu Zvonimir u Solinu održana je 24.veljače svečana skupština zajednice HKZ MI povodom obilježavanja dvanaeste godišnjice aktivnog djelovanja ove zajednice na području grada Solina na kojoj je izabrano i novo predsjedništvo zajednice. Za predsjednicu je izabrana Jasminka Perić, dopredsjednici Matko Boban i Josipa Dabro, tajnica Nela Mešin, rizničarka Matea Boškić, a članovi predsjedništva su još Buga Bulj i Krešimir Dolić. Duhovnik solinskih miovaca don Vinko Sanader tom je prigodom pozdravio sve nazočne među kojima predsjednika središnjice HKZ MI iz Zagreba Antuna Klimana, tajnika MI-a dr. Vladimira Lončarevića, te ostale članove predsjedništva, župana splitsko-dalmatinskog Antu Sanadera, predsjednika Gradskog Vijeća Solina dr. Kaju Bućana, gradonačelnika Blaženka Bobana, vanjske suradnike HKZ MI, predstavnike drugih katoličkih udruga na području Splita, te sve članove zajednice solinskih miovaca kojima je poručio da je ponosan na rad ove zajednice, posebno na činjenicu da iz godine u godinu raste broj miovaca, tako da ih sada ima oko 250, a njihov rad se odvija kroz sekcije; molitvenu, liturgijsku, karitativnu, športsku, dramsku, obiteljsku, glazbenu i misijsku. Okupljenima se obratila i predsjednica Jasminka Perić koja je iznijela izvješće rada u protekloj godini te je kao temeljne ciljeve zajednice navela još veći vjerski, moralni i kulturni angažman miovaca te humanitarne i karitativne akcije koje će solinski miovci provesti. Solinski gradonačelnik Blaženko Boban se zahvalio miovcima na svim dobrim djelima te rekao da njihova pojedinačna tiha nota dobrote stopljena u miovski orkestar pod dirigentskom palicom Svevišnjeg daje jednu bučnu glazbu dobrote koja već dvanaest godina odjekuje našim Solinom. Nazočnima su se još obratili i predsjednik HKZ MI u Hrvatskoj Anton Kliman, tajnik dr. Vladimir Lončarević, predsjednik Gradskog vijeća Solina dr. Kajo Bućan i župan Ante Sanader. Svi su čestitali novoizabranome predsjedništvu i svim solinskim miovcima dvanaesti rođendan zaželjevši im još mnogo obljetnica i uspjeha u radu. Prije svečane skupštine u crkvi Gospe od Otoka za sve miovce i njihove goste je služena svečana sveta misa koju je predvodio don Anđelko Kaćunko, kancelar Vojnog ordinarijata RH i dugogodišnji član HKZ MI. Na svetoj misi, kao i na svečanoj skupštini pjevala je glazbena grupa miovaca Papa-band. (Jasminka PERIĆ)

Novi broj lista