Statut HKZ "MI"
STATUT I STATUSNI DOKUMENTI
HRVATSKI KATOLIČKI ZBOR „MI“ - ZAGREB 1999.
„Dopustite da se od vas samih kao od živog kamenja sagradi duhovna kuća.“ (1Pt 2,5).
PROSLOV
Ova nevelika knjižica želi biti osobnom iskaznicom Hrvatskog katoličkog zbora „MI“. U njoj objavljujemo temeljne dokumente i druge važne materijale iz života i djelovanja Udruge. U suglasju s tim u podnaslovu je naznačeno: „Statut i statusni dokumenti“. Stoga ćemo već u proslovu spomenuti pet bitnih zbivanja: početak djelovanja prve Zajednice mladih „MI“, Osnivačku skupštinu HKZ „MI“, Prvi sabor, Izvanredni sabor i Drugi sabor HKZ „MI“.
Ideja o zajednici i glasilu „MI“ začeta je u vrlo teškom protuhrvatskom i protukatoličkom razdoblju naše povijesti, 11. Listopada 1976., prilikom razgovora i šetnje vlč. Joze Marija Tolja i njegova brata, tada mladog hrvatskog pjesnika, Ivana Tolja, pred konventualskom crkvom na Sv. Duhu. Ideja je uskoro oživjela, Zajednica „MI“ se rodila, a s njom i list mladih „MI“. Njihovo preživljavanje i odrastanje bilo je mukotrpno. Sumnjičenja, prozivanja, privođenja, saslušanja i torture pratile su ih od početka. Uz njih su bili i blagoslov im dijelili samo neki hrvatski biskupi. Ipak su preživjeli, dočekali slobodu i mogućnost legalnog djelovanja.
Osnivačka skupština Hrvatskog katoličkog zbora „MI“ održana je 30. rujna 1990. u dvorani župnog ureda Sv. Marka u Zagrebu. Prihvaćena su izvješća o dotadašnjem 14-godišnjem radu zajednice „MI“, potom Programska načela i Statut. Izabrana su i tijela „MI“. Za prvog predsjednika HKZ „MI“ izabran je Zdravko Gavran, za dopredsjednika Ivan Tolj, mr. Neven Jurica i Božidar Petrač, za gl. Tajnika vlč. Anđelko Kaćunko, a za ostale članove Predsjedništva Miro Glavurtić, Mate Krajina, dr. Milan Topalović, Iva Čuvalo, dr. Vlado Pandžić i o. Tomislav Duka. Izabrano je zatim Središnje bratimsko vijeće, u koje su uz članove Predsjedništva ušla 33 člana. Izabrana su i druga tijela. Izborom je potvrđen dosadašnji duhovni voditelj i jedan od osnivača pokreta „MI“ – Jozo Mario Tolj. Uslijedilo je odobrenje Biskupske konferencije od 24. travnja 1991. i registracija u nadležnom ministarstvu Republike Hrvatske.
Prvi Sabor HKZ „MI“ održan je 10. prosinca 1994., u dvorani Tribine grada Zagreba. Na njemu je prihvaćeno Izvješće Predsjedništva o radu HKZ „MI“ od osnivačke skupštine do Prvog sabora i izabrana su nova tijela „MI“. Za predsjednika dr. Darko Bedek, za dopredsjednike Ivan Tolj, Vladimir Lončarević i Anton Kliman, za glavnog tajnika Anđelko Kaćunko, Zlata Polšak, Marina Tolj, Tomica Tomljenović, Marijan Križić i Stanko Gačić. Izabrano je i Središnje bratimsko vijeće od 33 člana, zatim Nadzorni odbor, Sud časti i Komisija za Statut koji imaju po pet članova. Izborom je potvrđen dotadašnji duhovni voditelj i jedan od osnivača pokreta „MI“ – Jozo Mario Tolj.
Izvanredni sabor HKZ „MI“ održan je 13. prosinca 1997., u prostorijama Središnjice u Zagrebu, Mesnička 2/I. Sazvan je u suglasju sa Zakonom o udrugama. Na njemu je usklađen Statut sa Zakonom te su prihvaćene odluke potrebne za registraciju prema naznačenom Zakonu. Uslijedio je postupak registracije u Ministarstvu uprave te je naš HKZ „MI“ 22. siječnja 1998. upisan u Registar udruga Republike Hrvatske pod registarskim brojem 00000111.
Drugi sabor HKZ „MI“ održan je 17. travnja 1999., također u prostorijama Središnjice. Na njemu je razmatrano i prihvaćeno Izvješće Predsjedništva o djelovanju Udruge između prvog i drugog Sabora, izabrana su nova tijela HKZ „MI“ i prihvaćene programske zadaće prema područjima djelatnosti. Glavni dokumenti Drugoga sabora s popisom svih novoizabranih tijela i njihovih članova nalaze se u trećem strukturnom dijelu ove knjižice.
U sažetku možemo kazati: Hrvatski katolički zbor „MI“ udruga je katolika, utemeljena radi njegovanja savršenijeg života, promicanja katoličkog nauka, evangelizacije, prožimanja vremenitog reda kršćanskim duhom, utvrđenim u Svetom Pismu i Učiteljstvu Katoličke Crkve. Udruga promiče i njeguje marijansku pobožnost prema primjeru Sv. Maksimilijana Koleba i djeluje na duhovnom, kulturnom, odgojnom, socijalnom i humanitarnom području.
Urednik
STATUT I STATUSNE ODLUKE
Na temelju članka 11. i 37. Zakona o udrugama (Narodne novine, br. 70/79) Izvanredni Sabor Hrvatskog katoličkog zbora „MI“, održan 13. prosinca 1997., donosi ovaj usuglašeni
STATUT HRVATSKOG KATOLIČKOG ZBORA „MI“
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Statutom uređuje se ustrojstvo, poslovanje, stjecanje i raspolaganje sredstvima i druga pitanja značajna za Hrvatski katolički zbor „MI“.
Članak 2.
Hrvatski katolički zbor „MI“ jest udruga katolika, utemeljena radi njegova savršenijeg života, promicanja katoličkog nauka, evangelizacije, prožimanja vremenitog reda kršćanskim duhom, utvrđenim u Svetom Pismu i Učiteljstvu Katoličke Crkve. Udruga promiče i njeguje marijansku pobožnost prema primjeru Sv. Maksimilijana Koleba i djeluje na duhovnom, kulturnom, odgojnom, socijalnom i humanitarnom području.
Članak 3.
Naziv udruge glasi: „Hrvatski katolički zbor „MI““
Skraćeni naziv glasi: „Zbor ´MI´“
Sjedište udruge je u Zagrebu, Mesnička 2/I.
Hrvatski katolički zbor „MI“ djeluje na teritoriju Republike Hrvatske.
Članak 4.
Hrvatski katolički zbor „MI“ udruga je vjernika u Crkvi, ravna se prema propisima kanonskog prava, a djeluje među vjernicima Crkve u Hrvata.
Na području Republike Hrvatske, Hrvatski katolički zbor „MI“ upisan je kao pravna osoba u registar udruga pri Ministarstvu uprave Republike Hrvatske.
Članak 5.
Hrvatski katolički zbor „MI“ (u daljem tekstu „MI“) ima svoj znak i pečat.
Znak „MI“ je u obliku crkve u bojama hrvatske trobojnice.
Znak „MI“ može se izrađivati u različitim oblicima i načinima uz poštivanje stavka 2. ovoga članka.
Pečat „MI“ okruglog je oblika s tekstom na rubu: Hrvatski katolički zbor „MI“, s naznakom sjedišta Zagreb.
U središte pečata ucrtan je znak „MI“.
Odluku o sadržaju pečata i znaka drugih organizacijskih oblika donosi Predsjedništvo „MI“.
Članak 6.
„MI“ ima zastavu.
Zastava „MI“ jest pravokutnik podijeljen na dva jednaka vodoravna polja modroplave i bijele boje, a u sredini pravokutnika ucrtan je znak „MI“.
Zastava „MI“ može biti svečana zastava.
Oblik i upotrebu svečane zastave utvrđuje Predsjedništvo „MI.
Oblik zastave, znaka ili pečata „MI“ može se koristiti kao naljepnica, bedž, značka, a može se izrađivati i kao dio suvenira i sl.
Uporabu i korištenje oblika znaka i zastave „MI“, u smislu stavka 5. ovoga članka, potvrđuje Predsjedništvo „MI“.
II. SVRHA, CILJ, ZADAĆA I DJELATNOSTI „MI“
Članak 7.
„MI“ je utemeljen da okupljanjem svojih članova prožimlje kršćanskim vrednotama svakodnevni život, sukladno članku 2. ovoga Statuta.
Članak 8.
Ciljevi i zadaće „MI“ jesu:
- prožimanje svijeta kršćanskim vrednotama i kršćanskim duhom,
- prožimanje rada na području vremenitih dobara katoličkim moralnim načelima,
- pomaganje u pastoralnom radu i jačanje kršćanskog zajedništva,
- promicanje molitveno-sakramentalnog života, ispomoć vjeroučiteljima u katehetskom radu,
- očuvanje prirode i humanizacije ljudskog okoliša,
- podupiranje svih zamisli i činidaba kojima je cilj vremenito dobro,
- proučavanje uljudbenih, gospodarskih i civilizacijskih stečevina hrvatske katoličke baštine,
- djelatno zauzimanje za siromašne, nemoćne, ovisne i ugrožene,
- djelatno zauzimanje za život nerođenih,
- djelatno zauzimanje za obitelj, pomoć mladim roditeljima,
- međusobna ispomoć i solidarno članstvo,
- djelatno zauzimanje u provedbi planova i programa mjesne, krajevne i opće Crkve,
- stvaranje uvjeta za potpuniju vjersku i stručnu izborazbu članova,
- upućivanje mladih vjernika u svijet suvremene kulture.
Članak 9.
Svoje ciljeve i zadaće „MI“ ostvaruje djelatnostima:
- poticanje individualnog stvaralaštva i rada svojih članova,
- priređivanjem duhovnih vježbi i duhovne obnove, hodočašća, molitvenih i molitveno-meditativnih susreta, tribina, predavanja, skupova te radnih, rekreacijskih i sličnih susreta,
- organiziranjem umjetničkih, sportskih, kulturnih, zadružnih i gospodarskih društava i susreta,
- obogaćivanjem javnosti pisanom riječi, izdavanjem časopisa, knjiga i drugih publikacija, ploča, kazeta, filmova te video zapisa,
- suradnja s tuzemnim i inozemnim udrugama te pokretima i ostalim čimbenicima javnog života ako se time pridonosi ostvarivanju ciljeva i zadaća „MI“,
- poticanjem i podupiranjem gospodarskih, kulturnih i umjetničkih projekata čiji ciljevi nisu protivni ciljevima „MI“,
- poticanjem i podupiranjem osnivanja i rada pučkih učilišta.
III. SREDSTVA „MI“
Članak 10.
Radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadaća „MI“ se koristi sredstvima rada i novčanim sredstvima.
„MI“ stječe sredstva:
- članarinom,
- dotacijama,
- prihodima od zaklada,
- prihodima od izdavačke djelatnosti sukladno Zakonu,
- ostali izvori sukladno Zakonu.
Članak 11.
Sredstvima „MI“ raspolaže Predsjedništvo „MI“ na temelju financijsko-gospodarskog plana i programa Središnjeg bratimskog vijeća.
Financijsku dokumentaciju potpisuje predsjednik „MI“, glavni rizničar, glavni tajnik, odnosno druga osoba koju ovlasti Predsjedništvo.
Predsjedništvo podnosi izvješće o financijskom poslovanju Središnjem bratimskom vijeću.
Ako u obavljanju svoje djelatnosti „MI“ ostvari dobit, ona će se, u suglasju sa Zakonom o udrugama, koristiti isključivo za obavljanje i unapređivanje djelatnosti „MI“, kojima se postižu ciljevi i zadaće utvrđeni ovim Statutom.
Financijsko poslovanje utvrdit će se posebnim aktom Predsjedništva u skladu sa Zakonom.
IV. ČLANSTVO
Članak 12.
Članstvo „MI“ je osobno.
Tko ispunjava uvjete, može se učlaniti kao:
- član uzdanice,
- član podmlatka,
- redovni član.
U „MI“ postoje još:
- počasni članovi,
- članovi podupiratelji.
Uzdanicu „MI“ tvore osobe od navršenih 7 do navršenih 15 godina života.
Podmladak „MI“ tvore osobe između navršenih 15 i navršenih 18 godina života.
Redovnim članom postaje se potpisivanjem pristupnice i uplatom upisnine.
U članstvo „MI“ može pristupiti osoba koja je katoličke vjere, koja prihvaća Načela i Statut „MI“.
Članak 13.
Svaki član „MI“ pripada, u načelu, jednoj osnovnoj zajednici – u mjestu prebivališta.
Ukoliko u mjestu prebivališta nema osnovne zajednice, osoba se učlanjuje, podnošenjem pristupnice, u Središnjici „MI“.
Članak 14.
Prava člana „MI“ jesu:
- sudjelovati u radu „MI“,
- birati i biti biran u tijela „MI“,
- davati mišljenja, prijedloge i ocjene o radu „MI“,
- pridržavati se Statuta, Načela, smjernica i odluka tijela „MI“,
- uživati povlastice.
Član „MI“ dužan je:
- izvršavati obaveze i zadaće koje su mu povjerene,
- čuvati čast i dostojanstvo člana „MI“,
- plaćati članarinu.
Članak 15.
Svaki član „MI“ ima iskaznicu.
Odluka o izgledu i načinu korištenja iskaznice donosi Predsjedništvo „MI“.
Članak 16.
O članstvu se vodi evidencija
Način i ustroj knjiga evidencije utvrđuje Predsjedništvo.
Članak 17.
Članstvo „MI“ prestaje:
- smrću,
- istupom,
- brisanjem iz članstva,
- isključenjem iz članstva.
Članak 18.
Članstvo istupom prestaje temeljem napismene izjave člana da više ne želi biti članom.
Prije prestanka članstva istupanjem, član je dužan izvršiti sve svoje obaveze prema „MI“.
Članak 19.
Brisanjem članstvo prestaje u slučaju:
- neplaćanja članarine duže od 3 godine,
- utvrđenjem da nisu postojali uvjeti za pristupanje u članstvo.
Članak 20.
Isključenjem članstvo prestaje na dan konačnosti odluke o isključenju.
Isključenje se članu može izreći ako:
- teže povrijedi Načela „MI“, Statut, odluke i druge obvezatne akte tijela „MI“,
- povrijedi ugled „MI“, ili ugled i čast drugih članova „MI“,
- ne izvrši obvezu koju je preuzeo, odnosno povjerenu mu dužnost ili službu, ako neizvršenjem nastupa veća šteta za „MI“,
- pristupi udruzi čiji su ciljevi suprotni ciljevima „MI“,
- neovlašteni nastupi u ime „MI“ i njegovih tijela.
Člana iz članstva isključuje Sud časti.
Protiv odluke Suda časti član ima prvo priziva na Središnje bratimsko vijeće.
Odluka o isključenju mora se u roku 8 dana napismeno dostaviti članu, a on ima pravo na priziv u roku 15 dana od primitka odluke Suda časti.
Od dana primitka odluke Suda časti članu miruju članska prava.
Članak 21.
U postupku utvrđivanja odgovornosti člana, član ima iznijeti svoju obranu pri čemu se ima osobita pozornost obratiti zaštiti dostojanstva i časti člana pred tijelima koja raspravljaju o povredama dužnosti, prava i obaveza članova.
Postupak izricanja mjera članu nije javan.
Članak 22.
Ako član smatra da bi ga obnašanje neke druge dužnosti smetalo da dužnosti člana ispunjava cjelovito, nastupa mirovanje članstva na zahtjev člana.
Odluku o mirovanju članstva donosi Predsjedništvo.
Za vrijeme mirovanja član je dužan plaćati članarinu, ali nema drugih obaveza, a prestaju mu dužnosti u tijelima „MI“.
Mirovanje članstva ne može trajati duže od 4 godine.
Članak 23.
„MI“ ima počasne članove.
Počasni članovi nisu osobe koje su članovi „MI“, a koji svojim javnim radom i zauzimanjem pridonose ugledu i promicanju bilo „MI“, bilo ciljeva i načela „MI“.
Počasne članove, po pristanku kandidata, predlaže predsjedništvo „MI“, a proglašuje ih Središnje bratimsko vijeće „MI“, odnosno Sabor „MI“.
Počasni članovi mogu biti i strani državljani.
Počanom članu svečano se uručuje povelja o članstvu i iskaznica počasnog člana.
Počasni članovi imaju pravo sudjelovati u radu tijela „MI“ na kojima se zateknu, bez prava glasa.
O počasnim članovima vodi se evidencija.
Članak 24.
„MI“ ima članove podupiratelje.
Članom podupirateljem može biti osoba koja moralno i materijalno podupire „MI“.
Potonje uvjete za članove podupiratelje utvrđuje Predsjedništvo.
Članovi podupiratelji imaju iskaznicu.
Predsjedništvo „MI“ može, po potrebi, sazvati Skupštinu svojih podupiratelja.
Članovi podupiratelji, ukoliko doprinose znatniji iznos, mogu se proglasiti članovima-utemeljiteljima „MI“.
Članovi-utemeljitelji upisuju se u posebnu knjigu utemeljitelja, a imena se objavljuju, po pristanku člana, u glasilu „MI“.
V. USTROJSTVO „MI“
Članak 25.
„MI“ je ustrojen kao:
a) Središnjica – središnja tijela,
b) Mijesna tijela.
Članak 26.
Središnja tijela „MI“ jesu:
1) Sabor „MI“,
2) Predsjednik,
3) Središnje bratimsko vijeće,
4) Predsjedništvo,
5) Sud časti,
6) Nadzorni odbor,
7) Komisija za Statut.
Članak 27.
Sabor „MI“ najviše je tijelo „MI“, a tvore ga: Središnje bratimsko vijeće te predstavnici temeljnih zajednica Zbora i to tako da svaka zajednica bira 2 člana u Sabor.
Sabor:
- donosi, mijenja i dopunjuje Statut „MI“,
- bira i razrješava dužnosti sva tijela i duhovnika „MI“,
- donosi program rada,
- donosi preporuke, upute i smjernice tijelima „MI“,
- donosi rezolucije o općim pitanjima,
- razmatra izvješća o radu tijela,
- donosi poslovnik o svome radu.
Zasjedanje Sabora održava se redovno ili izvanredno.
Redovno zasjedanje održava se svake 2 godine, a saziva ga Predsjedništvo „MI“.
Izvanredna zasjedanje Sabora saziva Predsjedništvo kada:
- nastupe okolnosti za koje Predsjedništvo ocijeni da su takve od kojih zavisi djelovanje „MI“, a mogu se razriješiti samo sazivom Sabora; u tom slučaju saziva se Sabor zadnjeg redovnog saziva,
- te kada to zahtijeva bilo Središnje bratimsko vijeće bilo 1/3 temeljnih organizacija.
Radom Sabora rukovodi predsjednik „MI“.
Članak 28.
O zasjedanju Sabora vodi se zapisnik.
Sabor bira svoja radna tijela.
Sabor donosi odluke iz svoje nadležnosti većinom glasova nazočnih sabornika, ukoliko je sjednici nazočna većina članova Sabora.
Članak 29.
Središnje bratimsko vijeće jest upravno tijelo „MI“.
Središnje bratimsko vijeće bira se na Saboru „MI“ javnim glasovanjem.
Predsjedništvo „MI“ predlaže Saboru kandidate za Središnje bratimsko vijeće.
Pri kandidairanju za Središnje bratimsko vijeće pazit će se da u njegovu sastavu bude zastupljena dobna, mjesna, staleška i druga struktura Sabora.
Postupak i način izbora Središnjeg bratimskog vijeća uredit će se Poslovnikom Sabora.
Članak 30.
Središnje bratimsko vijeće:
- utvrđuje prijedlog Statuta, dopuna i izmjena Statuta i podnosi ga Saboru na usvajanje,
- usvaja financijski plan i zaključni račun,
- imenuje odbore, komisije i druga radan tijela iz svoga djelokruga rada te im utvrđuje područje djelovanja,
- brine se o izvršavanju odluka Sabora „MI“,
- donosi odluke i smjernice koje su obvezatne za tijela i članove „MI“,
- odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Statutom.
Članak 31.
Središnje bratimsko vijeće ima 33 člana izabrana na Saboru,
- Članovi Predsjedništva po položaju su članovi Središnjeg bratimskog vijeća.
Središnje bratimsko vijeće može, po potrebi, pridružiti ¼ članova Vijeća, koje slijedeći Sabor mora potvrditi.
Članak 32.
Središnje bratimsko vijeće saziva i njegovim radom rukovodi predsjednik „MI“.
Predsjednik saziva Središnje bratimsko vijeće najmanje jednom godišnje.
Predsjednik je dužan sazvati Središnje bratimsko vijeće na prijedlog najmanje 1/3 od ukupnog broja članova Središnjeg bratimskog vijeća.
Glavnik tajnik „MI“ priprema sjednice i brine o zakonitosti i statutarnosti Središnjeg bratimskog vijeća.
Središnje bratimsko vijeće može odlučivati ukoliko je nazočna većina članova, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova nazočnih članova.
Članak 33.
Predsjedništvo „MI“ tvore:
- predsjednik „MI“,
- tri dopredsjednika,
- glavni tajnik „MI“,
- još šest članova.
Članak 34.
Predsjedništvo „MI“:
- odlučuje o imovini „MI“,
- poduzima pravne radnje u ime „MI“,
- daje prijedloge, inicijative, uputstva, smjernice svim tijelima „MI“,
- donosi i primjenjuje Pravilnik o priznanjima „MI“,
- poduzima mjere zaštite interesa „MI“,
-imenuje povjerenike za nadzor i usklađivanje rada osnovnih zajendica na području županija i biskupija,
- poduzima i druge radnje i vrši poslove utvrđene ovim Statutom,
- donosi upute o radu osnovnih zajednica,
- donosi odluke o članstvu, utvrđuje evidencije članstva, izdaje upute o djelatnostima „MI“,
- predlaže i razmatra sve pravne akte prije usvajanja na tijelima „MI“ ,
- neposredno provodi odluke viših tijela „MI“,
- utvrđuje povjerenike i povjerenstva za pojedina područja djelatnosti i djelovanja „MI“,
- donosi odluke o utemeljivanju glasila, o izdavačkoj djelatnosti,
- imenuje urednike i druge odgovorne osobe odgovore za izdavačku djelatnost „MI“,
- utvrđuje uvjete za zapošljavanje djelatnika u „MI“,
- utvrđuje prijedlog financijskog plana i završnog računa.
Sjednica Predsjedništva može se održati ukoliko je nazočna većina članova, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova nazočnih.
Članak 35.
Predsjedništvo za pojedina područja djelovanja „MI“ utvrđuje povjerenstva.
Povjerenstvo se utemeljuje odlukom Predsjedništva.
Odlukom, prema predhodnom stavku, imenuje se povjerenik koji je osobno zadužen za provođenje povjerenih mu zadaća.
Predsjedništvo, po potrebi, saziva Vijeće povjerenika.
Članak 36.
Predsjednika „MI“ bira tajnim glasovanjem Sabora „MI“ od više kandidata.
Kandidate za predsjednika „MI“ Saboru predlaže najmanje 10 sabornika u nepismenom obliku. Predloženi kandidati dužni su iznijeti program prije no što se pristupi glasovanju. Ako nema više kandidata ili predloženi kandidati odustanu, Sabor može odlučiti da se bira samo 1 kandidat.
Predsjednikom „MI“ izabrana je osoba koja ima većinu glasova sabornika koji su pristupili glasovanju.
Članak 37.
Predsjednik „MI“ predstavlja i zastupa „MI“.
Predsjednik ima prava i ovlasti da, u skladu s odlukom Predsjedništva, obustavi od izvršenja svaki akt tijela „MI“ osim odluke Sabora, ako ocijeni da ta odluka nije u skladu sa Statutom, Načelima, odlukama, smjernicama Sabora i Središnjeg bratimskog vijeća.
Predsjednika ova prava može prenijeti na dopredsjednika ili glavnog tajnika „MI“.
U smislu ovoga člana predsjednik ima pravo udaljiti svaku osobu od rada u svim tijelima „MI“, za koju utvrdi da su u svom djelovanju ne poštuje odredbe, smjernice, načela i odluke tijela „MI“.
Predsjednik radnje po ovom članu može provoditi i na prijedlog tijela „MI“.
Članak 38.
Ostale članove Predsjedništva „MI“ bira Sabor javnim glasovanjem na prijedlog predsjedništva „MI“.
Članak 39.
Mandat predsjedništva traje 4 godine.
Iste osobe mogu ponovno biti izabrane za članove Predsjedništva i za predsjednika „MI“.
Članak 40.
Između dva zasjedanja Sabora rad predsjednika „MI“ podložan je ocjeni Središnjeg bratimskog vijeća.
Središnje bratimsko vijeće može postaviti pitanje povjerenja predsjednika „MI“. U slučaju da Središnje bratimsko vijeće izglasuje nepovjerenje predsjedniku „MI“, izabire iz reda svojih članova vršitelja dužnosti predsjednika, koji ovu dužnost može obnašati najdulje 6 mjeseci.
U slučaju izglasavanja nepovjerenja Središnje bratimsko vijeće saziva izvanredno zasjedanje Sabora.
Vršitelja dužnosti bira se tajnim glasovanjem članova Središnjeg bratimskog vijeća.
Središnje bratimsko vijeće može postaviti pitanje povjerenja na prijedlog najmanje 1/3 članova Središnjeg bratimskog vijeća.
Članak 41.
Zbor zastupaju predsjednik Zbora, glavni tajnik i duhovnik.
U slučaju spriječenosti predsjednika da obnaša svoju dužnost zamjenjuje ga jedan dopredsjednik „MI“, kojeg određuje Predsjedništvo.
Članak 42.
Sud časti neovisno je tijelo „MI“ koje odlučuje o odgovornosti članova „MI“, za povrede Statuta, Načela i drugi obvezatnih akata „MI“.
Sud časti bira se na Saboru „MI“, javnim glasovanjem. Sud časti broji 5 članova, a zasjedaju u vijeću od 3 člana.
Sud časti odlučuje temeljem posebnih pravila, poslovnika, načela i smjernica tijela „MI“.
Predsjednika Suda časti između sebe biraju članovi Suda časti.
Mandat Suda časti traje 4 godine, a iste osobe mogu ponovno biti birane u sustav Suda časti.
Odluke Suda časti su: opomena člana i isključenje iz članstva.
Članovi Suda časti ne mogu biti birani u druga tijela Središnjice „MI“.
Članak 43.
Komisija za Statut neovisno je tijelo „MI“ koje ima 5 članova, a bira ga Sabor javnim glasovanjem.
Komisija za Statut:
- tumači odredbe Statuta,
- priprema nacrte pravnih akata koje donosi tijelo „MI“,
- vrši i druge poslove koji proizlaze iz ovog Statuta.
Mandat članova Komisije za Statut traje 4 godine.
Članovi komisije između sebe biraju predsjednika.
Članak 44.
Nadzorni odbor kontrolira financijsko poslovanje „MI“ i primjenu odredaba Statuta.
Nadzorni odbor neovisno je tijelo sastavljeno od 5 članova koje, kao i Sud časti, bira Sabor „MI“ na vrijeme od 4 godine.
Članak 45.
„MI“ ima duhovnika. Dužnost duhovnika obnaša svećenik, uz suglasnost mjesnog ordinarija.
Duhovnik savjetuje u radu svih tijela „MI“ s pravom glasa.
Temeljne zajedinice imaju redovne duhovne savjetnike. Tu dužnost obnašaju svećenici, u suglasnosti s mjesnom crkvenom vlašću.
Članak 46.
Opoziv:
Sabor može razriješiti tijela iz članka 26. ovoga Statuta u cijelosti ili pojedine njihove članove i prije isteka mandata na koji su izabrani u slučaju neizvršavanja povjerenih obaveza ili neodržavanja sjednica. Ukoliko razrješava rečena tijela u cijelosti Sabor tada bira nova tijela s punim mandatom, a ukoliko razrješava pojedine članove tijela, Sabor iste bira na vrijeme do isteka mandata u čiji su sustav birani.
VI. OSNOVNE I MJESNE ORGANIZACIJE
Članak 47.
Zbor ima temeljne zajednice kao svoje organizacijske oblike.
Temeljne zajendice su:
- osnovne zajednica,
- zajednice mladih,
- strukovne zajednice.
Osnovna zajednica utemeljuje se prema teritorijalnom, zajednice mladih prema dobno-teritorijalnom, a strukovne zajednice prema strukovno-staleškom odnosno interesnom načelu.
Sve temeljne zajednice „MI“ povezuju se u načelu na području biskupije u bratstvo zajednica „MI“.
Osnovne zajednice, zajednice mladih, strukovne zajednice djeluju u Skladu sa Statutom „MI“, odlukama i smjernicama središnji tijela „MI“.
Sve temeljne zajendice imaju svoje Poslovnike.
Temeljne zajednice mogu imati i svoje podračune, a ovlaštene osobe za potpisivanje imenuje Predsjedništvo „MI“.
Članak 48.
Osnovne zajednice i zajednice mladih imaju sljedeća tijela:
- Skupštinu,
- Bratstvo,
- Nadzorni dobro.
Strukovne zajednice ravnaju se, u skladu sa strukama koje su im vlastite, prema svojim posebnim pravilnicima, no oni ne smiju biti protivni Statutu „MI“.
Članak 49.
Skupštinu osnovne zajednice ili zajendice mladih tvore svi članovi zajednice. Skupština osnovne zajednice ili zajednice mladih javnim glasovanjem bira:
- predsjednik osnovne zajednice ili zajednice mladih,
- Bratstvo osnovne zajednice ili zajednice mladih.
Bratstvo osnovne zajednice ili zajednice mladih upravno je tijelo zajednice, a može brojiti najviše 9 članova od kojih su obvezatno dva člana predsjednici dva člana dopredsjednici zajednice, jedan član je tajnik, a jedan član je rizničar.
Predsjednik osonovne zajednice ili zajednice mladih po položaju je predsjednik Bratstva osnovne zajednice ili zajednice mladih.
Mandat Bratstva osonovne zajednice ili zajednice mladih traje 4 godine.
Članak 50.
Osnovna zajednica, zajednica mladih i strukovna zajednica postaje sastavnim dijelom „MI“, sa svim pravima i dužnostima koje joj pripadaju, onda kada to potvrdi Predsjedništvo „MI“, odnosno od Predsjedništva ovlaštena osoba.
Svaki član „MI“ može istodobno biti članom dviju, pa i više temeljnih zajednica, ali pasivno biračko pravo može istodobno ostvarivati samo u jednoj od njih.
Članak 51.
Na području svoga djelovanja HKZ „MI“ surađuje s drugim vjerničkim društvima, prema kan. 328.
Članak 52.
Rad Zbora je javan. Javnost se ostvaruje davanjem obavijesti o radu Zbora članstvu, tisku i drugim zainteresiranim medijima.
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
O prestanku „MI“ odlučuje Sabor.
Članak 54.
U slučaju prestanka „MI“ sva imovina pripada „Caritasu Internationalisu“ pri biskupijama, a imovina Središnjice – Caritasu u Zagrebu.
Članak 55.
Ovaj Statut tumači Središnje bratimsko vijeće, na prijedlog Komisije za Statut i Sud časti.
Članak 56.
Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od dana upisa promjena u Registar pri Ministarstvu uprave.
U Zagrebu, 13. prosinca 1997.
DEKRET HRVATSKIH BISKUPA
Br./No: 131/BK-1991 Zagreb, 24. travnja 1991.
Budući da je Hrvatski katolički zbor „MI“ dana 10. listopada 1990. službeno zatražio od BKJ da bude priznat kao vjerničko društvo u Crkvi, a dopisom od 20. studenog 1990. zamolio da u smislu kan. 300 može uzeti naziv: Hrvatski katolički zbor „Mi“, hrvatski biskupi okupljeni na zasjedanju u Zagrebu, 11. veljače 1991. razmotrili su gornje molbe, pregledali Statut te u smislu pozitivnog riješenje zatražili određene izmjene u Statutu.
Po nalogu hrvatskih biskupa predsjednik Vijeća BKJ za laike dopisom je 4. ožujka 1991. spomenutom Zboru dostavio popis traženih preinaka.
Sve izmjene unešene su u Statut koji je dostavljen hrvatskim biskupima na Sabor KBJ održanom u Zadru od 9. do 11. travnja 1991.
Stoga imajući u vidu potrebu organiziranog vjerničkog djelovanja u našoj Crkvi, ovime se kanonski priznaje kao vjerničko društvo u Crkavi.
HRVATSKI KATOLIČKI ZBOR „MI“
koji je „organizacija katolika utemeljena radi njegovanja savršenijeg života, promicanja katoličkog nauka, evangelizacije, prožimanja vremenitog reda kršćanskim duhom, utvrđenim u Svetom Pismu i Učiteljstvu Katoličke Crkve“ (Statut, član 2).
Hrvatski katolički zbor „MI“ prema kan. 298-311 i 321-326 Zakonika kanonskog prava ovime se kao prvotnom vjerničkom društvu u Crkvi dodjeljuje pravna osobnost te odobrava „ad experimentum“ na tri godine Statut dostavljen ovoj Biskupskoj konferenciji.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO UPRAVE
KLASA: UP/I-230-02/98-01/145
URBROJ: 515-02-02-98-2
Zagreb, 22.siječnja 1998.
Ministarstvo uprave, u postupku pokrenutom povodom prijave Hrvatskog katoličkog zbora „MI“ iz Zagreba, Mesnička 2/I., za upis u Registar udruga Republike Hrvatske, temeljem članka 15. stavka 1. podstavka 1. i članka 17. stavka 1. Zakona o udrugama („Narodne novine“ br. 70/97 i 106/97), donosi
RIJEŠENJE
1. O d o b r a v a s e upis HRVATSKOG KATOLIČKOG ZBORA „MI“, sa sjedištem u Zagrebu, Mesnička 2/1 u Registar udruga Republike Hrvatske.
Skraćeni naziv glasi: ZBOR „MI“
Upis je izvršen 22. siječnja 1998. pod registarskim brojem udruge 00000111.
2. Osnovni sadržaj djelatnosti Hrvatskog katoličkog zbora „MI“ je: poticanje individualnog stvaralaštva i rada svojih članova, priređivanje duhovnih vježbi i duhovne obnove, hodočašća, molitvenih i molitveno-meditativnih susreta, tribina, predavanja, skupova, te radnih, rekreacijskih i sličnih susreta, obogaćivanje javnosti pisanom riječi, izdavanje časopisa, knjiga i drugih publikacija, te ostale djelatnosti naveden u članku 9. Statuta Udruge.
3. Udruga djeluje na području Republike Hrvatske
4. Za zastupanje udruge ovlašteni su: Darko Bedek, predsjednik udruge, Ante Vukasović, glavni tajnik i Jozo Tolj, duhovnik.
5. Ovjerava se Statut Udruge usvojen na sjednici Skupštine održanoj 13. prosinca 1997. godine.
6. Ovlaštena osoba Udruge dužna je prijaviti ovom Ministarstvu naknadne izmjene podataka iz članka 20. stavka 1. Zakona o udrugama, koje nastanu nakon izdavanja ovog rješenja i to u roku od dva mjeseca od dana nastale izmjene.
O b r a z l o ž e nj e
Hrvatski katolički zbor „MI“ podnio je ovom Ministarstvu prijavu za upis u Registar udruga Republike Hrvatske. Uz prijavu priloženi su svi dokazi potrebni u postupku registracije.
Prijava je utemljenja.
U provedenom postupku utvrđeno je slijedeće:
- da je Hrvatski katolički zbor „MI“ upisan u Registar društvenih organizacija Republike Hrvatske pod registarskim brojem 808, Knjiga VIII;
- da je dana 13. prosinca 1997. godine održan izvanredni Sabor Udruge na kojem je usvojen novi Statut, pregledom kojeg je utvrđeno da je sukladan odredbama Zakona o udrugama;
- da je ovo Ministarstvo rješenjem Klasa: UP/I-017-01/97-01/146, urbroj 515-04-03/1-97-2 od 12. prosinca 1997. godine odobrilo upotrebu riječi „Hrvatska“ u nazivu, te unošenje dijela zastave Republike Hrvatske u znak rečene Udruge;
- da temljem odredbe članka 41. Statuta Udrugu zastupaju predsjednik Udruge, glavni tajnik i duhovnik;
- da je na sjednici Skupštine održanoj 10. prosinca 1994. godine za predsjednika Udruge izabran Darko Bedek, za glavnog tajnika Ante Vukasović, te za duhovnika Jozo Tolj, pa su prema tome, imenovane osobe ovlaštene za zastupanje Udruge, te da iste osobe i dalje zastupaju udruge temeljem Odluke Izvanrednog Sabora udruge od 13. prosinca 1997. godine.
- da su ispunjeni svi zakosnki uvjeti za upis Udruge u Registar udruga Republike Hrvatske.
Na temelju članka 17. stavka 1. i 4. i članka 37. stavka 1. Zakona o udrugama, a na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Upravna pristojba u iznosu od 70,00 kuna Tbr. 1. i 2. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“, broj 8/96 i 131/97) naplaćen je, a državnim biljeg u rečenom iznosu na zahtjevu uredno poništen.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom Upravnom sudu Republike Hrvatske, u roku 30 dana od dana primitka ovog riješenja.
DOSTAVITI:
1. Hrvatski katolički zbor „MI“,
Mesnička 2/1, zagreb
2. Zbirka isprava, ovdje
3. Državno povjerenstvo za odnose s vjerskim zajednicama, Savska cesta 41/II, Zagreb
4. Ministarstvo financija
5. Arhiva, ovdje.
NEKI VAŽNIJI DOKUMENTI OSNOVAČKE SKUPŠTINE
IZVJEŠĆE O RADU ZAJEDNICA „MI“
Nekoliko godina poslije okrutnog sloma „hrvatskog proljeća“, živa Crkva je još više stjerana u sakristije i vjeronaučne dvorane. Torturom se odgovaralo na najbezazlenije pokušaje da se nešto učini na duhovnom planu izvan Crkve. Stvoreno je javno mnijenje da se može nešto učiniti na duhovnom planu izvan Crkve. Stvoreno je javno mnijenje da se može uspjeti samo uz kompromise i kolaboracije. Kada bi netko provirio izvan zadanih okvira, slijedili su različiti spiskovi opasnih i neizbježnih saslušanja. Protuhrvatsko i protukatoličko raspoloženje poput Golijata ovoga svijeta činilo se nepobjedivim.
U ovakvoj situaciji rijetki su se snalazili. Ipak, ideja o pokretu „MI“ i glasilu „MI“ začeta je baš u takvo vrijeme, 11. listopada 1976. iz razgovora Joze Marija Tolja i Ivana Tolja, za vrijeme šetnje konventualskom crkvom na Sv. Duhu. Ideja je ubrzo konkretizirana. Oduševljeno su je prihvatili i vjeroučenici srednjoškolci vlč. Tolja. Oformljen je inicijativni odbor u koji su ušli: Nikica Benković, Trpimir Benković, Zvonimir Slakoper, Zvonimir Mandić, Vjera Lopina, Ksenija Boršak, Nenad Dorotić. Paralelno s tim odborom formiran je i drugi, koji je zbog društvenih okolnosti ostao u pozadini, jer procjena je bila da će time sama ideja više dobiti. Ovom prigodom sva imena nećemo još uvijek otkriti. Za sada neka budu dovoljna ova tri: biskup Mijo Škvorc, Ivan Tolj i Neven Jurica.
Pokretu i listu trebalo je dati ime. Vjerovatno vas interesira kakvo bi ime bilo da je kojim slučajem glasovano drugačije. Između više prijedloga, npr. „ALI“, „KAKO DALJE“, „MI DANAS“ i „MI“, tajnim glasovanjem izabrano je ovo posljednje koje i mi danas nosimo. Interesantno je kako su utemeljitelji pokreta „MI“ obrazložili ovaj izbor u Proslovu provog broja lista „MI“. Oni su pisali: „Želja nam je da se čvršće konsolidiramo u Ime Oca i Sina i Duha Svetoga. A zašto „MI“? MI – zajednica mladih vjernika dio smo Crkve, Crkve u malome, i naša je zadaća da se ugradimo u Crkvu prema Božjoj Riječi: ´Dopustite da se od vas samih kao živoga kamenja sagradi duhovna kuća´ (1 PT 2,5).“ U sljedećem broju uvodničar je pisao: „U našem vjerskom radu, u poniranju u tajne vjere sve više otkrivamo da samo zajednica – MI, nova kvaliteta, a ne zbroj pojedinaca.“
Pokret je kao preduvjet svakog djelovanja postavio molitvu i sakramentalni život, te povratak katoličkom radikalizmu. Poseban naglasak stavljen je na promicanje i njegovanje marijanske pobožnosti po primjeru Sv. Maksimilijana Kolbea. Odanost Crkvi i njenom učiteljstvu također je postavljena u temelje. Hijerarhija je to često znala bogato obdariti blagoslovom i podrškom.
Masovnost je bitna postavka pokreta „MI“. Uvijek se naglašavalo da je pokret podjednako otvoren svim mladim vjernicima hrvatskog jezičnog područja. Pokret svojom širinom spaja zajednice različitih duhovnih afiniteta.
Uz masovnost važna je demokratičnost. Svi članovi su ravnopravni, a izabrani su tajnim glasovanjem.
Bitna postavka bila je autentičnost, jer pokret je izrastao na pozitivnim tradicijama katoličkog laikata opće, ali i mjesne Crkve. U svjetlu drugog Vat. Koncila krenulo se od onoga što se imalo. Pristupalo se formiranju baznih, osnovnih zajednica na terenu. Danas imamo oko 40-ak zajednica uključenih u pokret, koje imaju svoje tajnim glasovima izabrane predstavnike. Jače službene organizacije nije moglo biti, jer trebalo je zaštititi djelatnike na terenu. U pokret se uključilo i nekoliko istaknutih pojedinaca, posebno javnih djelatnika u kulturi, jer jedan od naših najvažnijih ciljeva bila je evangelizacija kulture.
Uz sve ove činjenice i lijepa sjećanja bilo je i gorkih trenutaka. Česti su bili pritisci policije i tadašnje službe politike. Svi istaknutiji članovi doživjeli su saslušanja i torture različitih vrsta. Najčešće se tražilo imena suradnika, ali i veza s Opus Dei i sl. Stalni su bili juriši ateističkih novinara okađenih sakristijskim tamjanom. O nama je raspravljao SSOH, Komisija za odnose s vjerskim zajednicama i druge institucije... Napadi su nizani u Vjesniku, Vječernjaku, Danasu, Borbi, Politici, Ninu, Novoj Hrvatskoj i drugdje. Kada to nije uspijevalo promijenjena je taktika. Počeli su napadi i optužbe od lijevih i desnih struja u Crkvi. Od svojih smo porglašavani fašistima, rasistima, komunistima. Srećom, udari su najčešće amortizirani već u Uredništvu lista „MI“, jer svi su pokušavali najprije srušiti ugled lista. Kad god bi redakcija istakla neko ime, u smislu angažiranog katoličkog laika, dolazile su kušnje. Više nego od straha, neki su padali na lažna obećanja i nekih katoličkih urednika koji su im (čak i uz ribu na Veliki Petak) davali lažna obećanja. Poslije, kada bi popustili, bivali su gurnuti s javne scene.
U takvim trenuticima od srca se molio Psalam 124 „Da nije Gospodin za nas bio – neka slobodno rekne Izrael – da nije Gospodin za nas bio: kada se ljudi digoše proti nama, žive bi nas progutali. Kad bi uskipio bijes njihov na nas, voda bi nas podavila: bujica bi nas odnijela, vode pobješnjele sve nas potopile!“ Pokojni biskup Mijo Škvorc u takvim trenucima je govorio: „Sanjajte, moji mladi prijatelji, sanjajte. Možda od vaših snova nešto i bude.“ Ovdje moramo spomenuti i „dušu pokreta „MI“ vlč. Jozu Marija Tolja. Bez njegove duhovne i intelektualne širine nikada se u takvu pothvatu ne bismo ni sastali.
Sve ove činjenice- a posebno ona da je pokret „MI“, kao biblijski David, ako ne pobjedio, onda barem dobro parirao protukatoličkom Golijatu od ovoga svijeta – ponukale su nas da se ovim novim okolnostima i službeno registriramo. Smatramo da možemo mnogo doprinijeti duhovnoj i moralnoj obnovi hrvatskog naroda. Neka i naš daljni rad bude na slavu „Krista, u kojemu sve živi“, na dobro naroda u koji se zaklinjemo i za budućnost našu i naše djece. Zapravo, mi vjerujemo i znamo da je David pobijedio Golijata.
SJEĆANJE NA POČETKE
Radost mi je na ovom skupu istaknuti da su utemeljitelji lista i pokreta ovdje uglavnom prisutni. Odsutni su jedino dr. Nikica Benković, on je dežurni u Klanjcu, i Neven Jurica, koji je službeno na putovanju u Australiji. Kad sam, dakle, rekao da govorim u ime Inicijativnog odbora, htio sam istaknuti i to da taj odbor nije formiran sada nego davno, dakle, pred 14 i pol godina.
Ne bih se u ovom trenutku previše vraćao u prošlost, jer nisam čovjek koji se osvrće natrag, nego me više zanima ono naprijed – što će biti. Ali ipak ću spomenuti jednu zgodu koje se dobro sjećam. Na jednoj sjednici, dok sam ovdje nazočne pravnike Zvonimira Mnadića, Zvonimira Slakopera i ostale, uvjeravao kako treba postaviti naš urednički rad, Mandić je – onako srdito kako je to njemu bilo svojstveno – ustao i rekao:„Pa što vi očekujete, da ću Vam ja sa 16 godina uređivati list!“ Odgovorio sam mu da to nije moguće dok pojedinac nije svjestan kako se može s drugima povezati, a kad se napori toliki objedine, onda ispadne dobro djelo. U tom smo smislu, na određen način, bili jedna mala škola u kojoj su i oni koji nisu imali nikakvo predznanje o novinarskom radu u katoličkom tisku, na stranicama lista „MI“ kao na poligonu vježbali kako, u novim vremenima, perom dogovorno biti u službi evangelizacije našeg naroda i šire.
Sjetio bih se, zatim, i one večeri kada se ideja rodila. Ispred crkvice Sv. Duha šetali smo Ivan i ja i raspravljali što je potrebno našoj Crkvi i što bismo mi mogli učiniti u ovom trenutku. Složili smo se da bi trebalo organizirati neki pokret, stvoriti organizaciju. A to nije bilo moguće, jer je stvaranje organizacije zakonom bilo isključeno. No tada smo ipak odlučili da počnemo radit, iako službeno nećemo biti organizacija i registrirani kao organizacija, jer za to nisu postojali društveni uvjeti. Službena Crkva je stalno pratila naš rad i jedan je biskup stalno bio u njemu.
Ta ideja se, dakle, rodila jedne jesenske večeri, 11. listopada 1976. godine. Od te ideje do ovoga skupa, što se postiglo? Ne treba se hvaliti, ali svakako utrt je put za jedan novi evanđeoski odlučniji i radikalniji korak. Hvala!
vlč. Jozo Mario Tolj
BOG, CRKVA I DOMOVINA
Štovani skupe!
Sestre i braćo u „MI“-u, u Gospodinu, u Hrvatskoj i hrvatstvu i u svemu svetom i našem, što nas je i ovog svečanog trenutka okupilo da nastavimo raditi na djelu, čije oblikovanje traje gotovo punih 15 godina.
Nakon jednog takvog razdoblja nije nimalo lako govoriti, pogotovo, eto, što sam u tom poslu i ja bio jedan od pokretača, od aktera. Ali dopustite mi da u ovo nekoliko misli koje ću vam izreći utočim, prelijem ponešto srca i žara u njemu, koji me je grijao i davao mi volju i snagu da kroz 15-godišnje razdoblje budem i ostanem s vama. Providnosti sam duboko zahvalan da to mogu za opće, narodno i crkveno dobro očitovati konačno ovako javno i da je riječ, koju sam dao gospodinu Jozi Mariju Tolju, mome bratu po krvi i po višem i jačem od krvi – a to je vjera, to je ljubav prema Hrvatskoj – postala nazočna i tjelesno, u vašim osobama, u mojoj osobi i u svim znanim i neznanim koji će nam se uz Božju pomoć zasigurno pridružiti u ovom našem radu za Boga, za Crkvu i Domovinu, kojoj smo potrebniji upravo sada više nego ikada. Riječ, a i zakletva na šutnju, na određeni vid tajnosti – takva su bila vremena, političke i duhovne okolnosti – dali smo jedan drugome, kako je rečeno, u jednoj šetnji pred crkvicom Sv. Duha. Ulog, barem što se mene tiče, što se tiče Marija, što se tiče nekolicine ljudi bio je potpun.
Naime, dopustite mi malo ispovijesti, tada sam nekako počeo proviravati na hrvatskoj književnoj pozornici. Toga se sjeća i dr. Milan Tapalović. U sebi sam osjećao imperativ pisanja tako jako da je bio neodvojiv dio mog života. Živjeti i pisati bilo je za mene isto i nisam doista znao što je važnije. U tim prvim zanosima izgledao mi je kadšto stih značajniji od života. Na toj šetnji ponavljao sam bratu da je to sve nemoguće s obzirom na situaciju, da ne mogu raditi na dva plana, da ću zasigurno biti onemogućen, da ćemo biti onemogućeni, da su vremena takva da su ta dva vida djelovanja inkompatibilni. On mi je rekao da nisu, da me on ipak poznaje i da vjeruje u potpuni uspjeh. Vremena za razmišljanje i odlučivanje nije bilo. Rekao sam da pristajem i neka nam Duh Sveti bude na pomoći, neka nas svojom snagom prenese kroz sve prepreke koje su izgledale nesavladive. Jer kako je narod govorio, „OZNA sve dozna“ pa tako i za naš rad i za moje pisanje i moj angažman na stranicama lista „MI“. Imao sam osjećaj da će mi biti onemogućeno svako pojavljivanje u časopisima književne provenijencije, koji su bili posve pod državnom totalitarističkom i inom kontrolom. Bilo je preporučljivo pisati o svemu i svačemu, pod uvjetom da se ne piše o Bogu, da se ne piše o domoljublju i hrvatstvu. Preferirani su oni koji su pjevali o ništavilu, koji su „ništa“ oblačili u ispravne metafore, koji su punom snagom i zdušno rastakali kontinuitet hrvatske pisane riječi i uljudbe, koja gotovo sva počiva na kršćanskom pogledu na svijet. Dakle intenzivno se desetljećima brisalo ono što je bitno u hrvatskoj povijesti, kako narodnoj tako političkoj, kulturnoj, književnoj. Dakle, morali smo pristati na pseudonime što se tiče „MI“-a i krenuti punim imenom i prezimenom u prodor tzv. javnosti, bez koje nažalost u crkvenim redovima, u nekim vidovima rastrojenim, nije bio cijenjen ni vrednovan nikakav napor, nikakav uspjeh. Afirmacija na tzv. društveno priznatom javnom planu bila je gotovo preduvjet da se pojedina imena i pojedini opusi prihvate u vjerničkim krugovima. U toj prisilnoj podvojenosti, u tom začaranom krugu legale i ilegale valjalo je iznaći načine da se probiju obruči sustavnog omalovažavanja, ponižavanja i laganja hrvatske uljudbene i duhovne zbilje. I ne samo ja nego i moji kolege i prijatelji Neven Jurica, Božidar Petrač, Zdravko Gavran i ostali, upravo su pseudonimima savladavali pseudo pristupe i interpretacije hrvatske povijesti književnosti, posebice one u dvadesetom stoljeću, u kojoj su najviše nastupila raslojavanja hrvatskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog korpusa.
U ozračju „MI“-a objavili smo i svoje prve knjige. U ozračju „MI“-a nikle su i antologije: „Quadrispatium mlađeg hrvatskog pjesništva“, pa kasnije i antologija duhovnog pjesništva „U sjeni transcedencije“ od Matoša do danas, pa antologija marijanske lirike „Duša duše hrvatske“, kao i niz objavljenih kritika, eseja na stranicama „MI“-a i gotovo svih novina i časopisa koji izlaze na našem tlu. „MI“ je kroz cijelo to vrijeme bio izložen žestokim napadima. Bili smo prisiljeni polemizirati s napadačima svih boja. Napadi su usljedili iz redova onih od kojih se nismo ni najmanje nadali. Bili su to unutarcrkveni napadi i nerazumjevanja. Etiketiranja, vrlo opasna i pogubna za nas i ne samo za nas nego čitav narod, nesmiljeno su pljuštala po našim tada nejakim leđima. Odgovarali smo na crti našeg uvjerenja imajući u vidu onu pjesnikovu, mučenikovu, onu hrvatsku: „Navika on živi ki zgine pošteno.“ Kroz scile i haribde, vazda na rubu zabrana i prestanka izlaženja „MI“-a, vojevali smo – zašto se stidjeti ove riječi kada je istina – imajući u vidu naš kršćanski savez s Bogom, našu Višeslavovu krstionicu i svu slavu, muku i krv minulih hrvatskih, kršćanskih vjernih i vjerničkih stoljeća, eto, sve do današnjega dana, koji će, nadam se, biti zapisan u povjesti Crkve ovoga naroda.
Dogurasmo i do ove presudne godine Gospodnje 1990., značajne za cijeli hrvatski narod. Neki su se od nas u samome početku angažirali u demokratskoj preobrazbi, u uzimanju slobode koja hrvatskom narodu život znači. Neven Jurica, Božidar Petrač, Zdravko Gavran, dakle miovci, prionuli su bezrezervno uz samu inicijativu demokracije. Potpuno neovisno, dakle potpuno slobodno, izabrali smo u onome trenutku opciju koju koju je u DHK, tada DKH, ponudio bivši predsjednik Hrvatske i predsjednik HDZ-a dr. Franjo Tuđman. Nama četvorici je vlč. Jozo Mario Tolj, koji je zauzeo stav (a i „MI“ je zauzeo stav) da će ostati po strani što se tiče izravna angažmana u bilo kojoj stranci u Hrvatskoj, rekao da nam želi blagoslov i sreću i dao nam je potpunu podršku. Ušli smo u samu inicijativu HDZ, pa potom u ustrojstvo sam organizacije, u predizbornu kampanju i eto danas samo u središnjici HDZ-a. Ovo govorim samo zato da se vidi 15-godišnji radi „MI“-a, toga svojevrsno ilegalnog pokreta, jer – kako ste čuli – bile su dvije postrojbe: ona koja se otkrila i ona koja se nije otkrila. Razlog neotkrivanju nije bio strah, već što bolji i što veći uspjeh, jer jedino je tako bilo moguće ići naprijed i „MI“-u i nama, kojima je ipak bila zadaća krenuti i prema hrvatskom Parnasu i javnom životu.
Dobro je ovo naglasiti, jer upravo nam to govori da je zaslugom „MI“-a nekolicina nas – zašto biti neskroman gdje to ne treba – shvatila i smogla i imala hrabrosti kada nije još to bilo lako reći: „Da, mi smo uz ovaj program, mi hoćemo i želimo svojim malim snagam pridonijeti suverenitetu i samobitnosti hrvatskog naroda, za slobodu i samostalnost hrvatske države, kojoj težimo više ili manje tamo negdje od Pacta conventae, dakle od 1102. Sve do današnjega dana.“ Zašto sam rekao da je Zajednica „MI“, da je ovaj Hrvatski katolički zbor „MI“, koji danas osnivamo, službeno ustrojavamo, potrebniji nego ikad? Pa zato što gotovo nikad u zadnjih, usuđujem se reći, 100 godina nije bilo nejasnije i opasnije i nikada nije bila takva koncentracija neprijateljstva svega onoga što je hrvatsko, što je katoličko nego što je danas. Kako vidite i današnji dan vrlo je oblačan. Mlada Hrvatska država, evo 100 kilometara odavde, mora se boriti za ono što joj pripada i po Božjem i po ljudskom zakonu. Ono što nam pripada i po Božjem i po ljudskom zakonu to je ukalkulirano i u ovaj naš pokret i u ovaj naš zbor „MI“ i mi ćemo ustrajati na tome i po cijenu naših vlastitih života, jer nemamo pravo na uzmak. Nitko od nas tko pripada ovome narodu, tko pripada ovoj Crkvi, u ovom času bez obzira što mislio, kojoj strani pripadao, nema pravo na povlačenje.
Pokret „MI“, Zbor „MI“ – neću se igrati proroka – kako je znao opstati kroz sve nevolje u ovih 15 godina, znat će djelovati, raširiti svoju djelatnost i biti u službi Crkve u hrvatskom narodu i hrvatskog naroda još 15 godina, još 15 i sve do tada dok nas ovaj hrvatski narod, ova Crkva bude trebala. Ovo što sada činimo povijesni je čin, povijesna je promocija onoga što je prisutno i što je ostavilo – usuđujem se kazati – bitnog traga u novovjekovnoj povijesti Katoličke Crkve u nas. A u konstelaciji političkih događaja i onoga što se zbivalo, indirektno ne baveći se politikom, ipak je ostavilo traga i u političkoj povijesti ovoga naraoda, jer pokret „MI“ je već odigrao svoju ulogu. Pa kada ga više i ne bi bilo, mogli bismo reći. Hvala Bogu da je bio i da je svojim specifičnim miovskim radom utirao put ovoj stazi, na kojoj se nalazi hrvatski narod, mlada hrvatska država. Mi tu stazu svjesno vjernički hrvatski zajedničkim snagama – kako se kaže: „ sestra uz brata Hrvat uz Hrvata“, vjernik uz vjernika – želimo utočiti, pretočiti u jednu svekoliku hrvatsku rijeku mira, slobode, vjere, blagostanja i svega onoga čemu naši očevi težiše već tisuću godina.
I da vam kažem na kraju želeći vam, želeći nam, uz pomoć Božju potpuni uspjeh, da smo te razgovore ispred crkvice Sv. Duha, brat i ja, Zdravko Gavran, Božo Petrač, Neven Jurica i još neki, obavili, ovdje pred crkvom Sv. Marka, koja je na neki način duhovni znak suverenosti hrvatskog naroda. A mislili smo da to nećemo dočekati. Dakle, pred tom crkvom rekosmo našem duhovnom vođi da bi bilo dobro da se mi: Neven Jurica, Božo Petrač, Zdravko Gavran i ja i još neki koji se još iz različitih razloga nisu otkrili, povučemo i sve ostavimo vama. Pa, bit ćemo sretni ako doživimo što prije taj trenutak, da mi možemo ući u „hladovinu“ svojih knjiga i da radimo isključivo svoj posao.
Danas, kad se vjernicima otvara mogućnost da budu građani prvog reda, mnogi koji ne bi trebali guraju se u prve redove i mi nekako ponovno padamo na začelje i to u svim sferama u svim područjima života. Stoga – da bismo sačuvali svoj hrvatski katolički identitet, da bismo spasili kontinuitet od trinaest stoljeća naše vjere, kršćanstva i kulture ovoga naroda, da bismo to na najbolji način priopćili „urbi et orbi“, i hrvatskom narodu i svijetu i Europi, kojoj takoreć oduvijek pripadamo – valja nam utemlejiti ovaj katolički zbor. Dakle, podrazumijeva različite glasove, zato smo se i odlučili da u okvirima Zajednice „MI“ ljudi različitog profila, različitih provenijencija i pogleda, kako u političkom tako i u kulturnom i drugom smislu, imaju prostor pa da zajednički pjevaju pjesmu vjere, slobode i mira ovom našem mučeničkom narodu, koji je eto ove godine počeo ulaziti u ovo malo sreće i mira. Mir nam je najpotrebniji jer mi krvarimo već gotovo 900 godina i našoj Golgoti, kojoj nema presedana u povijesti Europe i svih europskih naroda, došao je, nadajmo se, kraj. Hrvatski narod treba ustati iz groba. Straže slobode su najavile da je vrijeme da slavimo Uskrs, dakle, gozbu na koju smo svi pozvani. Ja vam želim puno sreće i blagostanja u svemu onome što nas čeka, a čekaju nas dosta teški dani puni konfuzije. I darovi Duha Svetoga i Duh Sveti nad nama bit će nam potrebniji no ikad, jer ćemo morati razlikovati duhove. Konfuzija je potpuna. Ono što je naizgled dobro, obično nije. Moramo biti oprezni. Dolazimo u razdoblje velikih ideoloških obračuna. Mi možemo uspjeti budemo li vjerovali, budemo li provodili načela Hrvatskog katoličkog zbor „MI“, a od četiri puta tri, kako reče Jozo Marijo Tolj, imamo 12 načela. Meni su posbeno na srcu ona prva tri, a to je Bog, to je Crkva i to je Domovina. Živjeli!
Ivan Tolj
PROGRAMSKA NAČELA HRVATSKOG KATOLIČKOG ZBORA „MI“
Novi život i nov duh prožima naše prostore i naše prilike u kojima vjernik više ne može zanemariti svoje posebne odgovornosti u profesionalnom, društvenom, gospodarskom, kulturnom, političkom životu. Prijeke potrebe današnjeg svijeta zahtjevaju „da vjernici laici poslušaju glas Kristova poziva na rad u njegovu vinogradu, da uzmu živog, svjesnog i odgovornog udjela u poslanju Crkve u ovaj uzvišeni i potresan povijesni trenutak, nadomak trećeg tisućljeća“ (Ivan Pavao II, Christifideles laici, 1990).
U tom smislu Hrvatski katolički zbor „MI“, temeljit će svoje nadahnuće na izvorima Svetoga pisma, tradiciji i učiteljstvu Crkve, posbeno na raspoloživosti djelovanju Duha Branitelja. „Dopustite da se od vas samih kao živog kamenja sagradi duhovna kuća“ (1 Pt, 2,5), ističe programska načela svoga djelovanja.
I.
1. Hrvatski katolički zbor „MI“ izrasta na pozitivnim tradicijama laičkog apostolata opće i mjesne Crkve, u duhu katoliciteta hrvatskog anroda, u svjetlu temeljnih odrednica Drugog vatikanskog sabora, polazeći od onoga što u našoj duhovnosti postoji i teži autentičnosti vlastita izraza i djelovanja.
2. S obzirom da želi otvoriti širok prostor za različite inicijative u smislu slobodnog izraza čovjeka vjernika, HKZ „MI“ njeguje jednakopravnost svojih članova i njegova organiziranost je u potpunosti određena demokratskim načelima.
3. HKZ „MI“ obilježuje načelo mnoštvenosti što podrazumjeva da je otvoren svim vjernicima, svim njihovim staležima, bez elitističkih pretenzija. Krist kao središte kozmosa svijeta svakoga osobno poziva. Odatle i naš poziv svima „Dođi i vidi“.
II.
4. Molitvena angažiranost potiče mir i sabranost. U prijelomnim povijesnim trenucima za život i budućnos sviju nas osobito je zahtjevna potreba za mnoštvenošću molitelja; zajednička, obiteljska, osobna molitva, duhovna obnova kao prijeka potreba cjelokupnoga našega života pretpostavke su budne svijesti crkvenosti i zajedničke nedostupne želje koja je u Isusovoj molitvi na Posljednjoj večeri sam vrh dosegla u zazivu: „Da svi budu jedno!“.
5. Mnoštvenost i različitost talenata i karizmi usmjeruju rad i djelovanje svakog čovjeka; HKZ „MI“, svjestan da živjeti Evanđelje znači služiti osobi i društvu, svojim će djelovanjem sudjelovati u svim područjima života. Rijetko se kao sada otvorila potreba za radnicima u vinogradu Gospodnjem, uz podnošenje žrtve i potpuno poslanje.
6. HKZ „MI“ želi povesti osobitu brigu u osmišljavanju duhovnog i tjelesnog osvježenja i zabave; do sada je taj vid života čovjeka bio sveden u okvire besplodnih sterotipa; među ostalima, velika je potreba u oduhovljenju sportskih nadmetanja i sporta uopće.
III.
7. HKZ „MI“ s posebnim osluškivanjem prati smjernice, pobudnice i djelovanje pape Ivana Pavla II. i naglasak njegova pontifikata; u tim naglascima jasno je uočljiva nova osjetljivost za određenje kršćanske vjere, katoličke vjere ne samo kao posve religiozne činjenice, nego kao činjenice koja zahvaća čovjeka u njegovu totalitetu, u njegovoj potpunosti.
8. HKZ „MI“ njeguje tradiciju marijanskih pobožnosti; Marija kao „početak boljeg svijeta“, kao Majka Otkupiteljeva, nadahnjuje nas svojim stavom ponoznosti i spremnosti služenja; HKZ „MI“ će u svojem djelovanju očitovati i svoju mariološku, teološku zauzetost.
9. Euharistija jest središnje mjesto okupljanja, izvor našeg bratskog zajedništva u Gospodinu i sjedinjenost s Ocem koji je na nebesima; Riječ je Tijelom postala, ljepota je tijelom postala, dobrota je tijelom postala, pravda je tijelom postala, Ljubav, Život, Istina je tijelom postala; Euharistija, svijest o Njegovoj prisutnosti, središnjim je potpornjem našeg zajedništva.
IV.
10. KKZ „MI“ djeluje u konkretnim prilikama i u konkretnom, hrvatskom narodu; svjestan preobrazbe javnog i društvenog života u našoj Domovini, HKZ „MI“ će suočen s potrebama nove evangelizacije i duhovne obnove našega naroda, nastojati navještati Radosnu vijest i živjeti je na dobrobit hrvatskog naroda na pragu njegovih četranest stoljeća krštenosti; hrvatski narod mora ponovno naći svoje kršćanske korijene na kojim se temeljima održao, kao i svi europski narodi; da nas kad govorimo o osobi, o pravima osobe (liberalna kultura govora o pojedincu), kad govorimo o demokraciji, kao kršćani katolici svjesni smo da je o istinskoj demokraciji moguće govoriti samo u društvu u kojem se ljudi prihvaćaju kao braća, kao sinovi jednog Oca; stoga nužno moramo govoriti o solidarnosti i društvenoj pravdi; hrvatski je narod potrebit novog govora pa i kršćanskog vrednovanja svoje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
11. HKZ „MI“ svjestan je svog udjela u zajedništvu Božjeg naroda, opće i mjesne Crkve. Svjestan je svog udjela u evanđeoskom vinogradu i svjestan je činjenice da „samo unutar otajstva Crkve kao otajstva zajedništva“ može otkriti svoj identitet i odrediti svoj poziv i svoje polsanje u Crkvi i u svijetu. Svjesni kršćanske novosti, jedno smo tijelo u Kristu; po sakramentu krštenja sinovi smo u Sinu, pomazani u Duhu Svetom; to kršćanina čini „duhovnom kućom“, duhovnim hramom, duhovnim domom, duhovnom obitelji.
12. Cjelokupan smisao duhovnog životnog stava ispunja se u Bogu, osloboditelju, spasitelju i otkupitelju; jer „misterij čovjeka se rasvjetljuje jedino u misteriju utjelovljene riječi“ (RH). Utonuće u zagrljaj Očev, posvemašnje predanje volji Očevoj, vrhunac je kršćaninova upinjanja kroz darove Njegove milosti. Život „po Kristu, i s Kristom i u Kristu“ izvorom je i uvirom nešega ukupnog postojanja.
Božidar Petrač
DOKUMENTI DRUGOG SABORA
DNEVNI RED RADNOG DIJELA SABORA
1. Otvaranje Sabora – uvodne riječi predsjednika i duhovnika
2. Izbor radnih tijela:
a) Radnog predsjedništva
b) Zapisničar i dva ovjerovitelja
c) Verifikacijske komisije
d) Kandidacijsko-izborne komisije
3. Prihvaćanje dnevnog reda i Poslovnika o radu Sabora
4. Izvješće o radu i poslovanju
a) Izvješće o radu
b) Izvješće o financijskom poslovanju
c) Izvješće Nadzornog odobora
5. Rasprava o izvješćima i njihovo prihvaćanje
6. Razrješenje dosadašnjih tijela
7. Izbor novih tijela HKZ „MI“
a) Predsjednika
b) Glavnog tajnika
c) 3 dopredsjednika
d) Članova Predsjedništva
e) Središnjeg bratimskog vijeća
f) Nadzornog odbora
g) Suda časti
h) Komisije za Statut
8. Prihvaćanje plana rada za 1999. godinu
9. Prihvaćanje financijskog plana za 1999. godinu
10. Prihvaćanje pozdravnih tekstova
11. Završne riječi novoizabranog predsjednika i duhovnika
12. Svečani svršetak Sabora
IZVJEŠĆE PREDSJEDNIŠTVA DRUGOM SABORU HKZ „MI“
Braćo i sestre!
Četiri su godine prošle od Prvog sabora HKZ „MI“. Na sazivanje i održavanje ovog Sabora obvezuju nas odredbe našeg Statuta, ali još više potreba da posvjestimo i potpunije sagledamo naše djelovanje u proteklom četverogodišnjem razdoblju te da duhovno obnovljeni i kadrovski osvježeni radosno krenemo u susret trećem kršćanskom tisućljeću. Izvješće Predsjedništva Drugom saboru HKZ „MI“ sažetak je sveukupnog rada naše Udruge koji smo podijelili u 12 točaka. To su:
1. Osvrt na Prvi sabor i rad središnjih tijela HKZ „MI“ između Prvog i Drugog sabora;
2. Udruga, osnovne zajednice, povjerenstva, mladež;
3. Molitveno – sakramentalni život, rad i rekreacija;
4. List mladih „MI“ i prilog „ZBOR“;
5. Izdavačka djelatnost;
6. Tribina „Dođi...“ (Maranatha);
7. Klub intelektualaca;
8. Dom djece stradalnika Domovinskog rata „Kardinal Alojzije Stepinac“;
9. Akcije za dobrobit obitelji i za demografsku obnovu hrvatskog naroda;
10. Suradnja s drugim katoličkim laičkim udrugama;
11. Međunarodna suradnja;
12. Pogled u budućnost – S Kristom u treće tisućljeće.
1. OSVRT NA PRVI SABOR I RAD SREDIŠNJIH TIJELA HKZ „MI“ IZMEĐU PRVOG I DRUGOG SABORA
10. prosinca 1994. godine održan je u dvorani Tribine grada Zagreba na Kaptolu Prvi sabor HKZ „MI“ na kojem je prihvaćeno izvješće o radu naše Udruge od utemeljivačke skupštine do Prvog sabora. Izabrana su središnja tijela HKZ „,MI“ – Predsjedništvo, Središnje bratimsko vijeće, Sud časti, Nadzorni odbor i Komisija za Statut. Sa zadovoljstvom možemo utvrditi da je sastav članova središnjih tijela ostao u punom sastavu i nepromijenjen.
Prvi je sabor naglasio kontinuitet rada Zajednica „MI“ i Lista mladih „MI“ na istim načelima od samog početka 1976. godine da bi se dolaskom slobode 1990. godine mogli kao Udruga pravno utemeljiti i nastaviti autentičnost poslanja u Crkvi i hrvatskom narodu.
Neposredno nakon Prvog sabora novoizabrano Predsjedništvo uvdijelo je potrebu da se rad naše Udruge još jače utemelji na Statutu iz čega su proizašle Opće programske odrednice i konkretni programi rada pojedinih zajednica i povjerenstava. Na taj su način prije svega osnažena poznata načela naše organizacije od kojih su prva tri stožerna. Bog, Crkva, Domovina nezastariva i nenadmašiva načela na kojima se inspiriraju naše zamisli i djela i na kojima se provjerava ispravnost pojedinačnih čini i sveukupnog djelovanja. Kršćansku katoličku autentičnost i zdravu ravnotežu bitnih sastavnica ljudskog života jamče sljedeća načela koja također moramo uvijek isticati. To su Euharistija, Blažena Djevica Marija, Petar-papa te molitva, rad i rekreacija. A miovsku jedinstvenost, kršćansko suradništvo i vjerničku otvorenost izražava završna trijada naših načela: autentičnost, demokratičnost, mnoštvenost.
Ovi temelji naše organizacije pretočeni u konkretne programe proizlaze iz baštine Crkve i naše trinaest-stoljetne kršćanske povijesti i siguran su zalog budućnosti. Središnje bratimsko vijeće prihvatilo je na sjednici 13. studenog 1995. predložene programske odrednice i donijelo Program rada u 10 točaka koji je obuhvatio cjelinu, ali i konkretne aktivnosti Središnjice, osnovnih zajednica i zajednica mladih.
13. prosinca 1997. održan je Izvanredni sabor HKZ „MI“ na kome je Statut usklađen sa Zakonom o udrugama, a donijet je i program rada za 1998. godinu. 22. siječnja 1998. HKZ „MI“ je upisan u Registar udruga Republike Hrvatske pri Ministarstvu uprave.
U razdoblju između Prvog i Drugog sabora Predsjedništvo HKZ „MI“ održalo je 55 sjednica na kojima je raspravljalo i odlučivalo o svim pitanjima iz djelokruga svoga rada kako je to u članku 34. Statuta određeno. Duhovni voditelj, članovi Predsjedništva i Tajništva naše Udruge poticali su i koordinirali aktivnosti Središnjice, osnovnih zajednica i zajednica mladih radi ostvarenja ciljeva i zadaća HKZ „MI“. Raznovrsnost i složenost djelatnosti naše Udruge nameće nove zahtjeve Tajništvu u smislu veće mobilnosti i operativnosti što je prijeko potrebno za uspješniji rad.
2. UDRUGA, OSNOVNE ZAJEDNICE, POVJERENSTVA, MLADEŽ
Ustrojstveni oblici HKZ „MI“ su osnovne zajednice, zajednice mladih i strukovne zajednice. Preduvjet svakog djelovanja i organiziranja je prihvaćanje načela HKZ „MI“, a posebno se ističu nužnost molitveno-sakramentalnog života i kao specifičnost pobožnosti Majci Božjoj po uzoru na Sv. Maksimilijana Kolbea.
Novoosnovane zajednice nakon Prvog sabora su: Vodnjan, Stenjevec, Solin, Labin, Pazin, Sveučilišna zajednica Zagreb - Filozofski fakultet, Sveučilišna zajednica Zagreb – Pravni fakultet, Sveučilišna zajednica Zagreb – Medicinski fakultet, Sveučilišna zajednica Zagreb – Glazbena akademija, Sveučilišna zajednica Rijeka, Strukovna zajednica građevinara i Strukovna zajednica glazbenika.
Program rada HKZ „MI“ provodi se u temeljnim zajednicama prema specifičnostima svake od njih, što je iskazano u pojedinim izvješćima koja su kao prilog sastavni dio ovog sumarnog pregleda rada. Preko povjerenstva za pojedina područja nastoji se stručno objediniti aktivnosti naših članova u pojedinim sredima. Posebna se pozornost poklanja mladeži preko povjerenstava za odgoj i duhovnu obnovu te inforamtivnim i formativnim utjecajem preko lista mladih „MI“ 18. prosinca 1998. na 22. obljetnicu izlaženja lista mladih „MI“ otvoren je u prostorijama naše Središnjice Klub katoličkih sveučilištaraca „MIS“ prikladan za druženja mladih i održavanje niza kulturno-umjetničkih i zabavnih programa.
3. MOLITVENO-SAKRAMENTALNI ŽIVOT, RAD I REKREACIJA
Molitva, rad i rekreacija pripadaju temeljnim načelima HKZ „MI“ čime želimo posvjedočiti da ne zanemarujemo nijednu bitnu sastavnicu ljudskog života, već osobni i narodni rast utemeljujemo na njihovoj zdravoj ravnoteži.
Duhovni rad članova i zajednica HKZ „MI“ uključuje:
- dnevnu osobnu i obiteljsku molitvu i tjedne molitve zajednice;
- redovitu sv.misu, češće ispovijedi i sv.pričest;
- dnevnu obnovu posvete Majci Božjoj (molitva „Pod obranu Tvoju...“);
- pobožnost prvih petaka, mjesečnu duhovnu obnovu i godišnje duhovne vježbe.
Duhovne vježbe održane su:
- u Skradu od 14.-16. lipnja 1996.
- u Buzetu od 29. studenog do 1. prosinca 1996.
- na Fratrovcu u Zagrebu od 12.-14. siječnja 1997.
- u Križevcima od 2.-4. siječnja 1998.
U Solinu je 6. i 7. lipnja 1998., održano duhovno druženje miovaca kao priprema za 2000. jubilej kršćanstva i u povodu 100. obljetnice otkrića nadgrobnog spomenika, natpisa hrvatske kraljice Jelene.
Svake godine uoči Uskrsa mladi Sveučilišne zajednice hodočaste u Hvar i sudjeluju u pobožnosti križnog puta „Za križem po otoku Hvaru“. Mladi su hodočastili na susrete sa Svetim Ocem 18. svibnja 1996., u Postojnu; 3.-8. svibnja 1998. u Rim, a i 4. i 5. listopada 1998. u Mariju Bistricu i Solin, gdje je naša Zajednica bila domaćin Svetom Ocu na susretu s mladima.
Dana 5. veljača 1998. upriličen je susret miovaca sa zagrebačkim nadbiskupom mons. Josipom Bozanićem, a 24. travnja 1998. kardinal Franjo Kuharić posjetio je našu Sveučilišnu zajednicu i održao predavanje.
Naši su članovi uključeni u karitativni rad, kulturno umjetničke priredbe, sudjeluju u nizu župskih aktivnosti kao i u javnom životu ugrađujući na taj način miovska načela u svakodnevni život.
4. LIST MLADIH „MI“ I PRILOG „ZBOR“
List mladih „MI“ u vremenu između dvaju Sabora redovito je izlasio devet ili deset puta godišnje u 12 mjesečnih brojeva. Do broja 12/1997., list je izlazio u formatu A3, a od broja 1/1998., izlazi na proširenom A4 formatu. List sada ima 24 stranice namjenjene mladima, prilog ZBOR na 24 stranice, te 4 stranice korica, od čega prvu i posljednju u boji. Naklada lista varira oko 8000 primjeraka.
Do listopada 1997. glavni urednik je bio Vladimir Lončarević, koji je nakon toga postao urednik svih izdanja HKZ „MI“, dok uređivanje lista kao v. d. glavnog urednika preuzima dotadašnja zamjenica Lucija Ljubić, a Vladimir Lončarević i dalje uređuje ZBOR.
Koncepcija lista je u osnovi zadržana. List MI namijenjen je mladima kao suradnicima i konzumentima (čitateljima), s jasnom pastoralnom i katehetskom dimenzijom. Prilozi su iz područja kršćanske vjere, religija, društevnih problema mladih, kulture itd. Prilog ZBOR namijenjen je studentima i starijima, posebice intelektualcima s najširim spektrom tema. Osobito u ovom proteklom razdoblju želimo istaknuti intervju s Predsjedikom Republike dr. Franjom Tuđmanom. Ukupna ocjena o listu svakako i dalje ostaje visoko pozitivna s obzirom na okolnosti u kojima se stvara, uz napomenu da je potrebno poboljšati njegov grafičko-tehnički izgled, a koncepcijski ga dodatno učiniti jasnijim s obzirom na aktualne prijepore u hrvatskoj Crkvi i društvu.
5. IZDAVAČKA DJELATNOST
Jedna od temeljnih poslanja HKZ „MI“ jest pisanom riječi i dobrom knjigom pridonijeti reevangelizaciji i duhovnoj obnovi hrvatskog naroda. Naš je narod potrebit kršćanskog vrednovanja svoje prošlosti, sadašnjosti i budućosti i zato HKZ „MI“ nastoji na području izdavaštva pružiti svoj doprinos tom cilju.
1995. godine izdane su 3 knjige:
- Ante Vukasović: Pedagogija, 4. izdanje, suizdavač ALFA;
- Ivica Relković: Zagreb – Međugorje, 113 dana tamnice – putopisni dnevnik;
- Đuro Zrakić: Svi me vole samo tata ne, Roman za mlade – roman za mlade, 18. izdanje
U 1996. godini objavljena su 4 naslova:
- Đuro Zrakić: Ljubav sudski podijeljena, roman;
- Ivan Talaja: Nebeska radost, poezija;
- Vojko Devetak: Razgovor s tinejdžerima, odgovori na životna pitanja mladih;
- MI-intervjui: Za Boga i hrvatsku dragu, 21. intervju, o 20. obljetnici lista mladih MI.
1997. godina – 4 knjige:
- Franjo kardinal Kuharić: Kako je lijep čist naraštaj, razmišljanja o osnovnim životnim pitanjima mladih, 2 izdanja;
- Deirdre Manifold: Prema svjetskoj vladi – novi svjetski poredak
- prijevod s engleskog 1. i 2. izdanje;
- Vladimir Lončarević: Oslobađanje povijesti, raščlamba društvenih i crkvenih aktualnosti;
- Tomislav Salopek: Ohrabri radost, poezija.
1998. godina – 4 knjige:
- Ante Vukasović: Pedagogija, 5. izdanje;
- Deirdre Manifold: Novi svjetski poredak, 3. izdanje;
- Hulrich Baumer: Hoćemo samo tvoju dušu, rock scena i okultizam;
- Ružica Martinović-Vlahović: Tvoj duh me obavija, poezija.
Iz samih naslova je vidljivo da su naše knjige namijenjene širokom krugu čitatelja, posebno mladima, roditeljima, pedagozima i svećenicima. Prodajom knjiga naša izdavačka djelatnost pokriva materijalne troškove. U pripremi je i nekoliko novih naslova, pa potičemo članove na veću zauzetost u ovom području naše djelatnosti.
6. TRIBINA „DOĐI...“ (MARANATHA)
Tribina „Dođi...“ stalno se održava od početka 1992. godine, kao mjesečna tribina u dvorani Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, redovito i u pravilu prvog četvrtka u mjesecu. Na njima je nastupio veliki broj uglednih predavača – stručnjaka iz različitih područja, kulturnih i javnih djelatnika, publicista, sveučilišnih profesora, znanstvenika, književnika, pjesnika, ministara, teologa, svećenika i redovnika, urednika i novinara.
Na tribinama su razmatrane vrlo različite, značajne i zanimljive teme iz širih područja kulture, znanosti i umjetnosti, vjere i duhovnosti, etike i morala, odgoja i školstva, braka i obitelji, mladeži i njihovim vrijednosnim usmjerbama, općeljudskim i kršćanskim vrednotama. Neke su teme posvećene književnosti, povijesti, vjeronaučnoj obuci i kršćanskom odgoju, krizi vrijednosti, rastavama braka, abortusu, vjerskim sektama, ulozi laika u Crkvi i društvu, aktualnosti Biblije na pragu trećeg tisućljeća, značenju posjeta Svetog Oca Hrvatskoj, hrvatskoj kulturi, duhovnosti u Hrvatskoj vojsci i politici, ljudskim pravima, duhovnoj obnovi, novim značajnim knjigama i dr.
Predavanja održana na tribini „Dođi...“ redovito se objavljuju u prilogu ZBOR lista mladih MI i na taj način približuju našim članovima izvan Zagreba i najširem čitateljstvu. Naša se tribina afirmirala. Postala je prepoznatljiva i sastavni dio kulturnog i duhovnog života grada Zagreba.
I naša Sveučilišna zajednica i osnovne zajednice održavaju svoje tribine. Neke su češće i redovite, a neke povremen i prigodne, no uvijek poželjan i prikladan način da se javno progovori o pitanjima i temama važnima za Crkvu i narod.
7. KLUB INTELEKTUALACA
Prije dvije godine razvio je svoju djelatnost u sklopu HKZ „MI“ i Klub intelektualaca. Klub je neformalna udruga katoličkih intelektualaca bliskih idejama za koje se zauzima HKZ „MI“. Ideja je bila da se okupe katolički intelektualci radi promišljanja naše crkvene i društvene stvarnosti kao i šireg konteksta povijesnih zbivanja i trendova. Klub okuplja tridesetak članova, a na sastancima, koji se održavaju tijekom akademske godine svaki drugi tjedan, bude između deset i dvanaest članova. Netko od članova kluba ili gost pripremi predavanje ili nagovor, nakon kojega se slobodno raspravlja. Voditelji kluba su Mirjana Križić i Vladimir Lončarević.
Dosad je održano tridesetak takvih susreta, na kojima su među ostalima gostovali dr. Anđelko Akrap, dr. Borna Bebek, dr. Carl Gustav Ströhm, dr. Agnez Szabo, dr. Ivan Koprek, dr. Stanisav Vitković, mr. Krešimir Cerovac, mr. fra Josip Blažević, Maja Freundlich, Josip Sanko Rabar i drugi.
Primjetna je potreba da sastanci budu tjedni, u čemu se dosad nije uspjelo, ponajprije zbog velike zauzetosti voditelja.
8. DOM DJECE STRADALNIKA DOMOVINSKOG RATA „KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC“
Dom „Kardinal Alojzije Stepinac“ – Zagreb, Nikole Jurišića 6 i odmaralište Doma „Kardinal A. Stepinac“ u Skradu počeli su funkcionirati u isto vrijeme u rujnu 1992., a na samom formiranju se radilo dosta prije tog vremena. Glavna ideja je bila pružiti dom djeci palih branitelja i nezbrinutoj djeci u ratu.
U prvih nekoliko godina jača aktivnost i događanja vezana su za Dom u Skradu, jer je pružao utočište najpotrebitijima u jeku najjačih napada na Hrvatsku. Tada su u Domu boravila pretežno djeca palih branitelja, prognanici iz Hrvatske i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.
Dom u Skradu funkcionirao je na donacijama organizacija i pojedinaca iz Italije, Njemačke, Amerike, Hrvatske i mnogih drugih. Za vrijeme boravka štićenici Doma su redovno pohađali školu u Skradu i Delnicama, imali su osiguranu duhovnu i materijalnu skrb. Smirivanjem rata i prestankom donacija za Dom, dio štićenika se vratio svojim domovima, a dio je potražio dom u drugim krajevima Hrvatske i BiH, jedan dio se preselio u Dom „Kardinal A. Stepinac“ u Zagrebu, gdje su nastavili studij. Objekti Doma „Kardinal A. Stepinac“ u Skradu su predani na korištenje Ministarstvu obrane Republike Hrvatske u listopadu 1996.
Nakon zatvaranja Doma u Skradu, Dom u Zagrebu je postao aktivniji, jer su otvorene mogućnosti za smještaj štićenika preostalih iz Doma u Skradu. Osim štićenika iz Skrada u Domu „Kardinal A. Stepinac“ u Zagrebu stanuje i manji broj studenata, koji su svi skupa vezani uz razne aktivnosti u našoj organizaciji HKZ „MI“.
Nakon rata i povratka prognanika, štićenici Doma u Zagrebu su zastupljeni u manjem broju od jedne trećine od ukupnog broja satanara Doma, većinom su to prognanici iz Vukovara i okolice koji su u Dom smješteni prije našeg preuzimanja zgrade. Bez obzira na to, i o njima vodimo brigu.
Živimo u nadi i zazivamo Božji blagoslov da naša organizacija i dalje ima snage poduzimati takve akcije za dobrobit naše Domovine Hrvatske.
9. AKCIJE ZA DOBROBIT OBITELJI I ZA DEMOGRAFSKU OBNOVU HRVATSKOG NARODA
Polazeći od spoznaje da je zdrava obitelj temelj svega napretka, materijalnog i duhovnog, gospodarskog i kulturnog, izradili smo ješ 1994. program mjera za revitalizaciju obiteljskog života u koje je uključena demografska obnova. Na prezentaciji i provođenju tih mjera okupili smo i druge udruge. Animirali smo medije, izrađivali i objavljivali prikladne materijale i tekstove. U listu mladih „MI“ i prilogu „ZBOR“ poklanjali smo veliku pozornost tim pitanjima.
Aktivno smo sudjelovali u izradi programskog i organizacijskog modela Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, u Hrvatskom državnom saboru. Mjere za revitalizaciju obiteljskog života poslužile su kao osnova za donošenje Nacionalnog programa demografskog razvitka u Hrvatskoj.
Sudjelujemo u susretima djelatnika obiteljskog pastorala pri Vijeću za obitelj Hrvatske biskupske konferencije. Dogovorom djelatnika obiteljskog pastorala izvršena je kritička analiza Obiteljskog zakona pri njegovu prihvaćanju u Hrvatskom državnom saboru. Tekst pod nazivom „Tražimo zaštitu braka, obitelji i života u Obiteljskom zakonu“ podržalo je 59 hrvatskih katoličkih i srdonih udruga. On je javno prezentiran na tiskovnoj konferenciji i upućen Saboru i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. O njemu se pisalo u tisku, govorilo na radiju i televiziji. Podnijeti su i amandmani Hrvatskom državnom saboru. Oni su utjecali na poboljšanje teksta Obiteljskog zakona.
U svojoj izdavačkoj djelatnosti biramo i objavljujemo poučne i vrijedne knjige namijenjene obitelji i mladeži. Knjiga „Obitelj – vrelo i nositeljica života“ potpuno je posvećena dobrobiti obitelji, mladeži, duhovnoj, moralnoj, pedagoškoj i demografskoj obnovi i preobrazbi. List MI i prilog ZBOR otvaraju svoje stranice pitanjima obitelji i mladeži, duhovnim, moralnim i pedagoškim temama, na primjer „Odgoj i vrijednosti“. Naši djelatnici i članovi pišu i objavljuju priloge o najraznovrsnijim pitanjima u funkciji dobrobiti obitelji, mladeži, zaštite ljudskog života od začeća do naravne smrti, dosljedno se zalažu za sustavno odgajanje mladeži za kulturu ponašanja, ljubav, brak, obiteljski život, željeno potomstvo i odgovorno roditeljstvo.
10. SURADNJA S DRUGIM KATOLIČKIM UDRUGAMA
Hrvatski katolički zbor „MI“ tijekom više godina inicira zajedničke sastanke, dogovore i javne istupe hrvatskih katoličkih udruga. Ti poticaji i zajednički poduhvati u funkciji su duhovne obnove, kulturne, moralne, pedagoške i općedruštvene preobrazbe u Hrvatskoj. Na inicijativu HKZ „MI“ izrađen je u veljači. 1995. „Zahtjeva za proglašenje protuustavnim i ukinuće Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarenje prava na slobodu odlučivanja o rađanju djece“. Prihvatilo ga je 15 hrvatskih katoličkih laičkih udruga pa je u njihovo ime dostavljen Ustavnom sudu Republike Hrvatske, uzoritom kardinalu Franji Kuhariću i hrvatskim medijima. Ustavni je sud potvrdio primitak našeg „Zahtjeva“, obavijestio nas da je upućen u redovni ustavnosudski postupak i napomenuo da ćemo o ishodu biti pravovremeno obaviješteni. Ali na tome je, nažalost, stalo.
Tijekom 1995. izradili smo naš prinos novoj koncepciji odgoja hrvatske mladeži pod nazivom: „Odgoj za kulturu ponašanja, ljubav, brak, obiteljski život i odgovorno roditeljstvo“. Preko tiska smo ga uputili javnosti i ostalim hrvatskim katoličkim laičkim udrugama. O tome je objavljeno više tekstova u ZBORU, prilogu lista mladih „MI“. Polazeći od spoznaje da je pobačaj prekid i negacija života, ubojstvo nerođenog djeteta, da je teški grijeh, antikršćanski i antihrvatski čin, naši dužnosnici često su pisali o tome, upućivali apele javnosti za zaštitu ljudskog života od začeća do naravne smrti, poticali i druge katoličke laičke udruge da se jače angažiraju u tome.
Tema naše tribine „DOĐI...“ 15. svibnja 1997., bila je, „Pobačaj – odluka o životu ili smrti“. Uvodno predavanje imao je pater Valentin Pozaić, nakon čega su 23 hrvatske katoličke udruge uputile apel Hrvatskom državnom saboru, Vladi RH i hrvatskoj javnosti u kome traže da se pobačaj u Hrvatskoj tretira kaznenim djelom.
Našom inicijativom 59 hrvatskih katoličkih i srodnih udruga uključilo se u javnu i saborsku raspravu o novom Obiteljskom zakonu, o čemu je bilo riječi u predhodnoj točki. To zajedničko uključivanje katoličkih laika u javni život pokazalo se vrijednijim, a donekle i učinkovitim pa se treba osnovati koordinaciju hrvatskih katoličkih laičkih udruga radi pokretanja dobro organiziranih zajedničkih nastupa i ostvarenja programskih zadaća.
11. MEĐUNARODNA SURADNJA
Uredništvo Lista mladih „MI“ učlanjeno je od 1990. u Međunarodnu udrugu katoličkih novinara (Union Chatolique Internationale de la Presse) u Genevi i sudjeluje na skupovima i kongresima ove udruge. Sveučilišna zajednica „MI“ surađuje s organizacijom Pax Christi, europskim organizacijama mladih u sustavu Europskog središta za mlade pri Vijeću Europe – Međunarodna udruga studenata katoličke mladeži (International Young Catholic Students), Europen Fellowship i Mladež za razumijevanje i suradnju (Youth of Exchange and Understanding) kojij je i punopravni član. Naši su mladi sudjelovali na seminarima i susretima mladih u Portugalu, Švedskoj, Dnaskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Italiji, a u Hrvatskoj bili domaćini svojim europskim kolegama.
I međunarodna suradnja kao i suradnja s drugim katoličkim udrugama izraz je naše otvorenosti, ali i žive svijesti o svom crkvenom i nacionalnom identitetu.
12. S KRISTOM U TREĆE TISUĆLJEĆE – POGLED U BUDUĆNOST
Zahvalni Bogu i Presvetoj Bogorodici, našim nebeskim zaštitnicima Svetom Josipu i Svetom Maksimilijanu Kolbeu kao i našim utemeljiteljima i svima koji su se „poput živog kamenja“ ugradili u duhovnu kuću Hrvatskog katoličkog zbora „MI“, usuđujemo se pogledati u budućnost. Temelji su postavljeni, načela su jasna, a ostvarenje programskih odrednica trajna je zadaća i cilj. Sveti Otac Ivan Pavao II. nam poručuje da kršćanstvo nije istrošena vizija, mlaka običajnost ni trenutni zanos, već „jaka bujica životne limfe, koja će već u zoru novoga tisućljeća osigurati procvat istinskog humanizma za buduće naraštaje“ i uzdiže lik blaženog kardinala Alojzija Stepinca kao točku oslonca hrvatskom narodu i cijeloj Crkvi.
Na nama je da vođeni tim načelima u milosti Božjoj prožmemo vremeniti red naše sadašnjosti i budućnosti kršćanskim duhom. Ostati nam je u savezu s Kristom i s Njime radosno krenuti u treće tisućljeće. Molimo i radimo da tako bude.
Predsjednik HKZ „MI“
Dr. Darko Bedek
DRUGI SABOR
HRVATSKOG KATOLIČKOG ZBORA „MI“
(PRIOPĆENJE ZA JAVNOST)
Hrvatski katolički zbor „MI“ održao je 17. travnja 1999. u Zagrebu, drugi redoviti i izborni sabor. Sabor je započeo Sv. misom u crkvi Sv. Marka, koju je uz duhovnika HKZ „MI“ vlč. Marija Tolja i vlč. Anđelka Kaćunka predvodio župnik mons. Franjo Prstec, uz pjevanje zbora „Cantores Sancti Marci“ pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjčevića.
Osnovan prije dvadest i tri godine kao zajednica mladih vjernika pri Župi Sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu, „MI“ je, izdajući istoimeno glasilo pod geslom „Bog, Crkva, Domovina“, sve do demokratskih izbora bio na različite načine progonjen i onemogućen u radu. Radeći često u poluilegalnim okolnostima, „MI“ je održao kontinuitet i 1990. utemeljio se kao Hrvatski katolički zbor „MI“.
Težište rada udruge je katolički apostolat mladeži, evangelizacija kulture te zauzetost u crkvenom i društvenom životu. Među ostalim, Zbor izdaje mjesečnu reviju „MI“ i knjige, održava tribine i vodi klubove katoličkih sveučilištaraca i seniora. Uspješno surađuje s drugim katoličkim udrugama, dajući poticaje za zajedničke nastupe na nacionalnom planu. „MI“ ima dvadesetak ogranaka širom Hrvatske.
Na Saboru je izabrano novo vodstvo Zbora „MI“: Predsjedništvo i Središnje bratimsko vijeće te druga središnja tijela. Za predsjednika izabran je gosp. Mate Krajina, za duhovnika vlč. Jozo Marijo Tolj, a za glavnog tajnika prof. Ante Vukasović. Članovi predsjedništva su: dr. Darko Bedek, Vladimir Lončarević, maestro Vladimir Kranjčević, prof. dr. Ante Vukasović, Stanko Gačić, vlč. Anđelko Kaćunko, Antun Kliman, Marija Križić, Davor Radolović i Tomica Tomljenović. Sabor je proglasio člana utemleljitelja generala Ivana Tolja doživotnim počasnim predsjednikom. Utemeljeno je i Počasno savjetodavno predsjedništvo, a članovi su vlč. Jozo Mario Tolj, mr. Neven Jurica, mr. Božidar Petrač i mr. Nikola Bićanić. Sabor je uputio i pozdravne brzojave nadbiskupu zagrebačkom dr. Josipu Bozaniću, predjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu, predsjedniku Vijeća za laike HBK preuzvišenom Anti Ivasu i zagrebačkom nadbiskupu u miru, uzoritom kardinalu dr. Franji Kuhariću.
Zagreb, 17. travnja 1999.
NOVOIZABRANA TIJELA HKZ-a „MI“
Predsjedništvo:
Predsjednik:
Mate Krajina
Glavni tajnik:
prof. dr. Ante Vukasović
Prvi dopredsjednik:
dr. Darko Bedek
Drugi dopredsjednik
Vladimir Lončarević
Treći dopredsjednik:
mo. Vladimir Kranjčević
Rizničar:
Darko Vrbanić
Duhovni voditelj:
vlč. Jozo Mario Tolj
Članovi:
1. Stanko Gačić
2. vlč. Anđelko Kaćunko
4. Marija Križić
5. Davor Radolović
6. Tomica Tomljenović
Središnje bratimsko vijeće:
1. Denis Bajs
2. Ivica Bedeničić
3. Marijan Bilić
4. Tomislav Božek
5. Krešimir Dolić
6. Radoslav Dumančić
7. Ivica Đaković
8. Hrvobran Jajić
9. Kristina Kraljić
10. Petar Križanić
11. Robert Kunštek
12. Ivan Kvesić
13. Željko Legović
14. Miše Lukač
15. Lucija Ljubić
16. Zvonimir Mandić
17. Marin Miletić
18. Damir Mišetić
19. Rade Perković
20. Dubravka Polšak
21. Zlata Polšak
22. Mario Raguž
23. Miro Savić
24. Boris Simeunović
25. Božo Skoko
26. Janko Stipančić
27. Agneza Szabo
28. Mladen Tomljenović
29. Zvonko Tošić
30. Neven Valent
31. Izabela Vitasović
32. Frano Zidarić
33. Ante Zovko
Pridruženi članovi:
34. Nikola Bićanić
35. Željka Bratić
36. Krešimir Cerovac
37. Tatjana Kren
38. Krešimir Matković
39. Jasminka Perić
Nadzorni odbor:
1. Alida Bašić
2. Klaudio Gortalo
3. Miro Jukić
4. Miše Lukač
5. Krešimir Matoković
Komisija za Statut:
1. Trpimir Benković
2. Marijan Bilić
3. Ivan Bojanić
4. Hrvobran Jajić
5. Zvonimir Mandić
Sud časti:
1. Kristina Galović
2. Zvonimir Mandić
3. Antun Dragan Nadih
4. don Vinko Sanader
5. Tomislav Turnšek
PODRUČJA I PROGRAMI DJELATNOSTI
PODRUČJA DJELATNOSTI HKZ „MI“
U 1999. GODINI
Hrvatski katolički zbor „MI“ registrirana je udruga katolika laika koja se brine o dobrobiti obitelji, djece, mladeži hrvatskog naroda i naše domovine Hrvatske. Naše ideje vodilje i temeljne vrijednosti su Bog, Crkva i Domovina. Svoju djelatnost razvijamo na duhovnom, kulturnom, odgojnom i socijalno-humanitarnom području. Već 23 godine izdajemo List mladih „MI“, izdajemo vrijedne i poučne knjige namijenjene mladeži i obitelji, održavamo mjesečne tribine, predavanja, susrete, potičemo kulturno stvaralaštvo, održavamo međunarodnu suradnju, surađujemo i potičemo među katoličkim laičkim udrugama, pokrećemo akcije za revitalizaciju obiteljskoga života, djelatno se zauzimamo za siromašne, nemoćne, ovisne i ugrožene, pomažemo mladim roditeljima i supružnicima, brinemo za Dom djece i mladeži, žrtvama Domovinskog rata, „Kardinal A. Stepinac“.
HKZ „MI“ djeluje na području Republike Hrvatske. Sjedište mu je u Zagrebu, Mesnička 2/1., tel. 48-33-841, fax. 48-33-843. U Zagrebu i izvan Zagreba su brojne osnovne zajednice, sveučilišne i strukovne zajednice. Udrugu zastupaju predsjednik Mate Krajina, glavni tajnik prof.dr. Ante Vukasović i duhovnik vlč. Jozo Mario Tolj. Područja djelatnosti i programske zadaće u 1999. su:
1. DJELATNOSTI TIJELA I ZAJEDNICA „MI“
Hrvatski katolički zbor „MI“ ustrojen je od središnjih tijela, osnovnih mjesnih zajednica, sveučilišnih i strukovnih zajednica. Središnja tijela su: Sabor „MI“, Središnje bratimsko vijeće, Predsjedništvo, Sud časti, Nadzorni odbor, komisije i povjerenstva za pojedina područja znanosti. Osnovne mjesne zajednice osnivaju se u županijskim središtima i većim mjestima naše domovine, sveučilišne zajednice u sveučilišnim središtima, a strukovne zajednice prema potrebi.
2. DUHOVNI ŽIVOT, IZOBRAZBA I
USAVRŠAVANJE ČLANSTVA
U suglasju s programskim zadaćama planirali smo uskrsno hodočašće na Hvar, duhovne vježbe za 50 naših članova, desetak molitvenih susreta, desetak stručnih predavanja za članstvo, dva seminara, studijsko putovanje za mladež, dva putovanja u oslobođena područja Lijepe Naše i više radnih i rekreacijskih susreta naših članova.
3. IZDAVANJE LISTA MLADIH „MI“ I
PRILOGA „ZBOR“
List mladih „MI“ mjesečnik je katoličke mladeži. Izdajemo ga već 23 godine. Izlazi u obliku revije, na 26 stranica, 10 svezaka godišnje. U svakom broju objavi se od 100-120 kartica teksta. Tematika je prilagođena mladeži, njihovim potrebama i interesima, a tekstovi su pisani s katoličkog, moralnog, odgojnog i općekulturnog motrišta. Objavljujemo radove mladih i potičemo njihovu suradnju u našem listu. Nastojimo potpomoći vjeronaučnu obuku i sva odgojna nastojanja u obitelji, školi i u širem društvenom životu, potpomoći proces duhovne obnove, moralne i odgojne preobrazbe.
U svakom broju lista „MI“ je prilog „Zbor“ namijenjen široj čitalačkoj publici, poglavito hrvatskim intelektualcima. „Zbor“ nastoji s katoličkog motrišta razmatrati duhovnu situaciju u hrvatskom društvu na području vjere, morala, politike, kulture, obitelji i drugima. Opseg „Zbora“ je 24 stranice istog formata, a u svakom broju objavi se 50-70 kartica teksta.
4. IZDAVAČKA DJELATNOST
Svjesni da u novim prilikama slobode i neovisnosti naše domovine možemo dobrom i poučnom knjigom značajno pridonijeti njezinoj duhovnoj obnovi, moralnoj i kulturnom preobrazbi, nastojimo svake godine izdati nekoliko takvih knjiga. Do sada smo objavili dvadesetak knjiga, među kojima su: Viktor Vida: Duhovna Hrvatska, Kardinal dr. Franjo Kuharić: Kako je lijep čist naraštaj (dva izdanja), Ivica Relković: Savle, Savle zašto me progoniš (dva izdanja), Ivica Relković: Zagreb – Međugorje – 113 dana tamnice, prof.dr. Ante Vukasović: Pedagogija (četiri izdanja), prof.dr. Ante Vukasović: Obitelj-vrelo i nositeljica života (dva izdanja), Đuro Zrakić: Svi me vole samo tata ne (četiri izdanja), Đuro Zrakić: Ljubav sudski podijeljenja (četiri izdanja), Vojko Devetak: Razgovor s tinjerdžerima, Ivna Talaja: Nebeska radost (pjesme), Božo Barun: (Iza)zov vjere, zbornik: Za Boga i Hrvatsku dragu, Vladimir Lončarević: Oslobođanje povijesti, Deirdre Manifeld: Novi svjetski poredak, Tomislav Salopek: Ohrabri radost (pjesme), U. Baumer: Hoćemo samo tvoju dušu, Rajko Bundalo: Pogled u krajeve srca.
U 1999. godini planirali smo izdati još četiri knjige i neka ponovljena izdanja. Nove su: Papa i mladi – govori pape Ivana Pavla II. mladima (o 20. obljetnici Papina pontifikata), Antologija mlađeg hrvatskog pjesništva, Gospodar svijeta (roman, prijevod s njemačkoga). Ponovljena izdanja: Novi svjetski poredak, Pedagogija i Obitelj – vrelo i nositeljica života.
5. TRIBINE HKZ „MI“ (Dođi...)
Svakog prvog četrvtka u mjesecu, osim u vrijeme ljetnih odmora, crkvenih i državnih blagdana, naša Udruga organizira i održava tribine u dvorani Tribine grada Zagreba, Zagreb, Kaptol 27. Sve naše tribine su kulturno, katolički i državnotvorno hrvatski usmjerene. Angažiramo istaknute stručnjake, znanstvenike, ministre, crkvene dostojanstvenike, kulturne i političke djelatnike. Naše tribine su dobro posjećene. Svojim neprekidnim višegodišnjim održavanjem (od studenog 1991.) i promidžbom kulturnih, duhovnih, nacionalnih i općeljudskih vrijednosti postale su prepoznatljiv i zauzimaju važno mjesto u hrvatskoj kulturi. Godišnje se održi 9 – 10 tribina.
6. KLUB INTELEKTUALACA PRI HKZ „MI“
Od jeseni 1996. pri Hrvatskom katoličkom zboru „MI“ djeluje Klub intelektualaca. Okuplja intelektualce svih struka. Članovi kluba sastaju se dvaput mjesečno na predavanja i razgovore o različitim temama iz javnog, duhovnog i općekulturnog života. U Klubu se prije svega raspravlja o temama koje nisu još dovoljno poznate ili vrednovane u našoj kulturnoj javnosti, ali i onima koje su vrlo aktualne te traže javna reagiranja i prosudbe. Glavna namjena Kluba je znanstveno kulturna. Kao uvodničari, predavači i referenti nastupaju stručnjaci iz područja znanosti, kulture i javnog života uopće, bez obzira na to jesu li članovi Kluba ili nisu. U godini 1999. planirali smo 20 susreta.
7. ANSAMBL „MI“ TAMBURICA
Ansambl „MI“ TAMBURICA glazbena je skupina mladih, koju čine srednjoškolci, studenti i dijelom radnička mladež iz Hrvatskog Leskovca i Zagreba. Djelatnost Ansambla započela je u Zajednici mladih „MI“ u Hrvatskom Leskovcu 1981. Svrha je odgoj mladeži kroz kulturni angažman. Temeljne zadaće su ispravno vrednovanje, prezentiranje i širenje hrvatske narodne baštine te popularizacije tamburaštva i tambure kao hrvatskoga narodnog glazbala. Ansambl ima tridesetpet članova, a rad se odvija u dvije sekcije: tamburaški orkerstar i zbor. U djelatnost ansambla spadaju i dječje sekcije: tamburaška i pjevačka. Repertoar Ansambla su duhovne pjesme, liturgijske popijevke, duhovne šansone te narodne i klasične popijevke. Nastupa u domovini i inozemstvu. Do sada je snimio tri nosača zvuka (kasete) duhovnih i narodnih pjesama.
8. AKCIJE ZA DOBROBIT OBITELJI I ZA
DEMOGRAFSKU OBNOVU HRVATSKOG NARODA
Polazeći od spoznaje da je zdrava obitelj temelj svega napretka materijalnog i duhovnog, gospodarskog i kulturnog, izradili smo program mjera za revitalizaciju obiteljskog života u koje je uključena i demografska obnova. Na provođenju tih mjera okupili smo i druge udruge. Animiramo medije, izrađujemo i objavljujemo odgovarajuće materijale, u svome listu veliku pozornost poklanjamo tim pitanjima.
9. SURADNJA S DRUGIM KATOLIČKIM UDRUGAMA
HKZ „MI“ inicira zajedničke sastanke, dogovore i javne istupe hrvatskih katoličkih laičkih udruga. U tome surađuje s Vijećem za laike Hrvatske biskupske konferencije. Time daje svoj prinos duhovnoj obnovi, moralnoj i kulturnoj preobrazbi hrvatskog društva.
10. MEĐUNARODNA SURADNJA
Uredništvo Lista mladih „MI“ od 1990. učlanjeno je u Međunarodnu udrugu katoličkih novinara (Union Catholique Internationale de la Presse) u Genevi, odlaze na njene skupove i kongrese. A naše osnovne zajednice sveučilišne mladeži surađuju s europskim mladeškim organizacijama u sastavu Europskog središta za mlade pri Vijeću Europe. Takve su: Mladež za razumijevanje i suradnu (Youth for Exchange and Understanding), Međunarodna udruga studentske katoličke mladeži (International Young Catholic Students). Godine 1997. naša je mladež sudjelovala na skupovima u Švedskoj, Stuttgartu i Beču. Kao udruga surađujemo s Pax Cristi i drugima.
11. DOM „KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC“
Ministarstvo obrane RH ustupilo je u ljetu 1992. godine na korištenje HKZ „MI“ zgradu bivšeg hotela „Goranin“ u Zagreb, Jurišićeva 6 i Dječje lječilište u Skradu za smještaj i odmaralište ratne siročadi. Skrb za djecu preuzelo je Povjerenstvo za odgoj i duhovnu obnovu HKZ „MI“, što ga je vodio vlč. Jozo Mario Tolj. Budući da su u Zagrebu bili smješteni prognanici, otvorili smo Dom za djecu i mladež žrtava Domovinskog rata „Kardinal Alojzije Stepinac“, u prostorima odmarališta u Skradu, gdje je do prošle godine dom našlo preko 150 osoba. Kompleks u Skradu preuzima 1996. Ministarstvo obrane, jer je većina djece našlo smještaj u prikladnijim uvjetima. Još je 16-ero djece smješteno u Domu u Jurišićevoj 6 u Zagrebu.
12. MATERIJALNI TROŠKOVI, PLAĆE, REŽIJE
Organizaciju i ostvarivanje programskih zadaća, financijsko i administrativno poslovanje obavljaju tri zaposlene osobe.
Glavni tajnik HKZ „MI“:
prof.dr. Ante Vukasović
PROGRAM POVJERENSTVA ZA OBITELJ,
DEMOGRAFSKU I ODGOJNU PREOBRAZBU
Voditelji povjerenstva: Marijan Križić i Ante Vukasović
Članovi povjerenstva: Lucija Ljubić, Dubravka Polšak,
Vlč. Jozo Mario Tolj, vlč. Vinko
Sanader, Darko Vrbanić i Stanko Gačić.
TEMELJNA SVRHA:
Djelatno zauzimanje za dobrobit obitelji, djece i mladeži, za život nerođenih i revitalizaciju života obiteljskih zajednica, za provođenje učinkovite obiteljske politike koja se temelji na kršćanskom vrijednosnom sustavu i hrvatskim narodnim interesima, za učinkovito provođenje demografske obnove i potpuno ostvarivanje mjera zacrtanih Nacionalnim programom demografskoga razvitka.
PROGRAMSKE ZADAĆE
Stalno pokretanje akcija u funkciji sustavne skrbi za obitelj, potomstvo i roditeljstvo; trajno zalaganje za obnavljanje i oživljavanje obiteljskoga života kako bi mu se osiguralo mjesto, značenje i dostojanstvo kakvo mu pripada, sukladno hrvatskoj katoličkoj tradiciji.
Zauzimanje za osnivanje dobro stručno ekipiranih obiteljskih centara i savjetovališta u svim biskupijama, većim gradovima i županijskim središtima, koja bi proučavala obiteljske probleme i brinula se o njihovu rješavanju radi postizanja zdravih i skladnih brakova i obitelji, u kojima će se rađati i dobro odgajati djeca- jedino jamstvo nastavljanja i održavanja života.
Trajno nastojanje na poboljšanju duha, načela i odredbi Obiteljskoga zakona, drugih postojećih zakona i donošenju novih odgovarajućih zakonskih akata koji će promicati život obiteljskih zajednica.
I dalje djelovati sa svrhom dokidanja Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodu odlučivanja o rađanju djece, kojim je legaliziran pobačaj, u suglasju s kršćanskim i moralnim stavovima i narodnim interesima zaštite ljudskoga života od njegova začeća do naravne smrti.
Djelatno zauzimanje za sustavno odgajanje djece i mladeži za kulturu ponašanja, za ljubav, brak, obiteljski život, željeno potomstvo i odgovorno roditeljstvo, zauzimanje za donošenje zakona o mladeži i njezinoj zaštiti.
Stalna duhovna skrb za mlade, evangelizacija mladeži, angažiranje djece i mladeži u slobodnom vremenu radi aktivnog i stvaralačkog djelovanja u društvu, kreativan rad s mladima i borba protiv ovisnosti, suradnja s roditeljima, učiteljima, vjeroučiteljima i svim odgajateljima na tom području.
Izdavaštvo za mladež i obitelj povezati s promicanjem obiteljskoga života, s unapređivanjem odnosa u obitelji i obiteljskoga odgoja, staviti ga u funkciju njegovanja pedagoške kulture roditelja i budućih roditelja i jačanja obiteljske odgojne funkcije.
Zajedničko i pojedinačno reagiranje na sve pojave i stavove koji su bitni u određivanju mišljenja i odnosa prema obitelji, održavanje predavanja, tribina, okruglih stolova, seminara posvećenih obitelji, mladeži i odgovornom roditeljstvu.
Trajno zauzimanje za provođenje svih mjera pronatalitetne populacijske politike, poglavito zakona o dječjem doplatku i statusa majke-odgajateljice.
Suradnja s Vijećem za obitelj Hrvatske biskupske konferencije i svim hrvatskim katoličkim laičkim i srodnim udrugama koje se bave obiteljskom problematikom, koordinacija djelovanja, zajednički nastupi i sl.
PROGRAM POVJERENSTVA ZA KULTURU
Voditelj povjerenstva: mo. Vladimir Lončarević
Članovi povjerenstva: Ivo Gamulin, tajnik, Dora Matjan,
Branka Cvitković i Božidar Petrač.
GLAVNA SVRHA:
Temeljna je zadaća evangelizacija kulture i evangelizacija kulturom.
Osnovni cilj strukovne zajednice glazbenika HKZ „MI“ je širenje duhovne glazbe i očuvanje duhovne glazbe u njenom izvornom obliku uz nastojanje da se što više ograniči utjecaj glazbe neprikladne za liturgiju.
PROGRAMSKE ZADAĆE:
- Zajednica će organizirati prikladne tribine o gregorijanskom koralu;
- Nastojat ćemo pripremiti predavanja o napjevima tijekom liturgijske godine u pojedinim regijama Hrvatske, s posebnim naglaskom na napjeve Velikog tjedna i drugih velikih blagdana;
- Zajednica će nastojati posebno njegovati autohtone ckrvene napjeve u svakoj regiji (bez isključivosti izbora);
- Danas je prisutan sve veći utjecaj duhovne šansone u liturgiji, što smatramo neprikladnim, stoga ćemo nastojati djelovati u pravcu smanjena takvih pojava, naročito u dječjim zborovima gdje su one najprisutnije, budući da takav način pjevanja nije u duhu katoličke tradicije u Hrvatskoj;
- Trudit ćemo se omogućiti lakšu nabavu literature (notnog materijala) i tako pružiti odgovarajuću pomoć osobama koje se zanimaju za liturgijsku glazbu;
- U poboljšanju rada društva širit ćemo ogranke po Hrvatskoj i hrvatskim katoličkim misijama u inozemstvu;
- Na temelju sakupljenih podataka potrebno je raditi na izdavanju notnog materijala i CD-a;
- U suradnji s likovnim stručnjacima potrebno je raditi na likovnom izražaju kako notnog materijala tako i knjiga i CD-a;
- Predlažemo organiziranje grupe djelatnika (likovni umjetnici, povjesničari umjetnosti) kojima bi zadatak bio formiranje likovnih djelatnosti unutar okvira HKZ „MI“ te njeno organizacijsko i praktično vođenje;
- Takve djelatnosti valjalo bi precizirati u sadržajnom shemi, kakvu ovdje prelažemo: izložbe, tribine, raznovrsne likovne radionice, likovne kolonije i različite akcije; izdavanje različitih publikacija (katalozi, brošure, plakati, pozivnice). Predlažemo također suradnju s katoličkim samostanima sa svrhom smještaja sudionika likovnih kolonija;
- Prvenstveno će uspostaviti suradnju s kazališnim djelatnicima u smislu povezivanja drame, glazbe i likovne umjetnosti na zajedničkim projektima. Također u okviru izdavačke djelatnosti treba voditi brigu o publiciranju najvrednijih ostvarenja na području književnosti, kao i potaknuti organiziranje književno-glazbenih tribina, okupljajući mlade pjesnike i književnike, a također posvetiti pažnju našim najistaknutijim katoličkim piscima i pjesnicima i susretima s njima;
- Osnovni zadatak programa bio bi širenje jezične kulture kroz različite oblike djelovanja, putem tribina i odlazak u sredine na mjesta gdje je takva praksa rijetkost (maloljetnički zatvori, domovi za delikvente, domovi za nezbrinutu mladež i sl.). Nije isključeno ni širenje ogranka po Hrvatskoj i katoličkim misijama u inozemstvu. Pojedinačni programi imali bi tematska određenja u obliku predavanja, seminara i sl.
1. Večeri poezije (gosti: pjesnici, glumci)
2. Kako govorimo? (gosti: profesori jezika, fonetičari)
3. Govor i način sporazumijevanja mladih
4. Dramske radionice (praktični rad s voditeljima)
5. Radionice kulture govora (praktični rad)
6. Suradnja s Radio Marijom i drugim medijima.
Gosti bi, vezano uz temu, bili ljudi različitih profesija: svećenici, umjetnici, liječnici, pedagozi, psiholozi, profesori i sl.
PROGRAM POVJERENSTVA
ZA IZDAVAŠTVO I MEDIJE
Hrvatski katolički zbor „MI“ od svojega je osnutka posebnu pozornost pridavao izdavaštvu. List Mladih „MI“ izlazi uspješno i kontinuirano već 23. godinu kao stalna evanđeoska novost i znak u našoj Crkvi. U proteklih nekoliko godina razvijeno je i knjižno izdavaštvo te tiskano petnaestak naslova. Budući da je HKZ „MI“ kao svoje strateško opredjeljenje želi razvijati taj segment svojega apostolata, predlažem da se kao temeljne smjernice rada povjerenstva prihvati sljedeće.
I. PRIJEDLOG SASTAVA POVJERENSTVA
Voditelj: Vladimir Lončarević
Članovi: predsjednik- Mate Krajina- po funckiji, duhovnik
vlč. Jozo Mario Tolj- po funkciji, vlč. Anđelko Kačunko,
Lucija Ljubić, Robert Kunštek, Stanko Gačić, Verica Kraš i
Damir Mišetić. Voditelj može pridružiti prigodice još dva člana.
II. PRIJEDLOG RADA I INICIJATIVA
Nastavak izlaženja Lista mladih „MI“ kao glasila katoličke mladeži. Radi jasnije i bolje koncepcije i uređivačke politike te distribucije lista potrebno je:
a) proširiti suradničku mrežu, ponajprije preko postojećih i budućih osnovnih zajednica MI i njihovih literarnih sekcija
b) stvoriti materijalne pretpostavke za zaposlenje gl. urednika, grafičko-tehničkog urednika i bar jednog stalnog novinara
c) ako bude moguće, u budućnosti razdvojiti List mladih „MI“ od priloga ZBOR. U tom slučaju prilog ZBOR trebao bi se utemeljiti kao samostalne dvotjedne katoličke novine. One bi morale imati karakter glasila koje će formirati katoličko, osobito intelektualno javno mnijenje i biti svojevrsni hrvatski katolički think-tank, koji će „izbacivati“ ideje i inicijative te vrednovati ukupni javni društveni i katolički život. Za to se dakako podrazumijeva: osnivanje posebne redakcije: gl. urednik, jedan novinar, zajednički grafičko-tehnički urednik (list MI); osiguranje inicijalnih financijskih sredstava za pokretanje takvog lista.
Izdavanje Biltena „MI“. Riječ je o potrebi da se radi unutarnjeg obavješćivanja između članstva i vodstva utemelji tromjesečni bilten. U njemu će biti obavijesti o radu središnjice i osnovnih zajednica „MI“ te prigodni duhovni nagovori.
Nastavak i inteziviranje knjižne izdavačke djelatnosti. Pritom je potrebno također razmišljati o profesionalizaciji mjesta urednika naših izdanja. Poželjno je da on ujedno i bude lektor. Posao te osobe je briga za knjigu u procesu od poticaja da se neka knjiga tiska do njezina izlaženja. Poželjan cilj je izdavanje deset knjiga godišnje, od čega treba da budu bar dva prijevoda. Jednom godišnje trebalo bi tiskati „Izbor najboljih tekstova u Hrvatskoj“, kojih su autori katolici. Također treba razmotriti mogućnost otvaranja vlastite knjižare, a u našim prostorijama urediti malu katoličku studentsku čitaonicu. Slične inicijative treba pokrenuti u Puli i drugim većim centrima u budućnosti.
Suradnja s drugim medijima. Taj segment našega rada tek je u povoju. Zadovoljava suradnja s Radio Marijom, dok je s ostalim katoličkim medijima neznatna ili nikakva. Suradnja sa svjetovnim medijima također je ispod mogućnosti. Predlažem da se jedna osoba u Povjerenstvu posebno zaduži za taj vidik rada.
PROGRAM POVJERENSTVA ZA MLADEŽ
Voditelj povjerenstva: Stanko Gačić
Članovi povjerenstva: Denis Bajs, Tomislav Turnšek, Robert
Kunštek, Lucija Ljubić, Krešimir Dolić,
Marin Miletić, Josip Markotić
GLAVNA SVRHA:
Povjerenstvo za mladež utemeljuje se sa svrhom izrade različitih programa za kreativno i društveno korisno djelovanje mladeži te njihovo pripremanje za javno djelovanje u suglasju s temeljnim ljudskim, katoličkim i domovinskim vrijednostima. Sveučilišna zajednica „MI“ je osnovana, zbog potrebe organiziranja studenata katolika u listipadu 1993. godine u nastojanju da se sva područja života hrvatske katoličke mladeži prožmu katoličkom duhovnošću i općeljudskim vrijednostima. U duhu katoliciteta hrvatskoga naroda i u svjetlu temeljnih odrednica HKZ „MI“, želimo svjesnije živjeti evanđelje i potvrđivati odgovornost studenata vjernika i mladih intelektualaca u cjelokupnom društvenom životu.
SMJERNICE:
- poticanje molitveno-sakramentalnog života
- rad u Listu katoličke mladeži i evangelizacija pisane riječi
- djelatno zauzimanje za život nerođenih i apostolat obitelji
- borba protiv ovisnosti
- priprema studentske mladeži za javno djelovanje u medijima i drugdje
- proučavanje uljudbenih, gospodarstvenih i civilizacijskih stečevina hrvatske katoličke baštine
- aktivno sudjelovanje u sustavu preobrazbe visokih učilišta u skladu s katoličkim načelima, nacionalnim potrebama i moralnim vrijednostima
- podupiranje mladih znanstvenika i umjetnika radi njihove afirmacije u stručnom djelovanju
- zalaganje za poduzimanje konkretnih akcija radi zaustavljanja odlaženja mladih, akademski obrazovanih ljudi u inozemstvo i povratka iseljeničke mladeži
- međunarodna razmjena mladih
- poticanje suradnje s otalim udrugama mladih u Hrvatskoj i u inozemstvu
- osmišljavanje projekata i programa za mladež
- širenje članstva i osnivanje novih osnovnih zajednica po fakultetima i sveučilištima
- organiziranje susreta mladih, hodočašća, duhovnih vježbi i izleta
- karitativno djelovanje
DJELOVANJE:
- suradnja, uređivanje i promoviranje Lista mladih „MI“
- pobožnost prvih petaka
- Klub katoličke mladeži „MIS“
- služba riječi, proučavanje crkvenih dokumenata
- mjesečna Mala tribina
- glazbene večeri
- večeri književnosti i poezije
- radni susreti osnovnih zajednica
- zabava i druženje
- katolička knjižnica za mladež
- tečajevi stranih jezika
- plesni tečajevi
- promocije i videoprojekcije
- ostali projekti i programi unutar Kluba.
PROGRAM POVJERENSTVA ZA
GOSPODARSKO I FINACIJSKO POSLOVANJE
Voditelji povjerenstva: Tomislav Tomljenović i
Davor Radolović
Članovi povjerenstva: Darko Vrbanić, Zlata Polšak, Marijan
Križić, Stanko Gačić-
GLAVNA SVRHA.
Kao registrirana udruga Hrvatski katolički zbor „MI“ bavi se obogaćivanjem javnosti pisanom riječi, izdavanjem časopisa, knjiga i drugih publikacija, ploča, kazeta, filmova te video zapisa; poticanjem i podupiranjem gospodarstvenih, kulturnih i umjetničkih projekata i drugim djelatnostima.
Svrha povjerenstva je da sve te djelatnosti budu ne samo sukladne ciljevima „MI“, nego i uspješno organizirane i provedive prema gospodarstvenim i financijskim načelima.
PROGRAMSKE ZADAĆE:
- Skrb da HKZ „MI“ kao udruga i sve njezine osnovne zajednice djeluju u skladu s ekonomskim zakonitostima i financijskim propisima Republike Hrvatske.
- Briga da List mladih „MI“ i njegov prilog „Zbor“ posluju tako da se stalno širi broj pretplatnika i povećava naklada.
- Izdavaštvo treba voditi tako da se tematski slijede zadaće i nakane „MI“, ali i osiguraju sredstva za nove knjige i širenje djelatnosti.
- Trajno nastojanje o osiguranju sredstava vlastitom djelatnošću, iz državnoga proračuna, sponzorstvom, objavljivanjem promidžbenih poruka u listu i iz drugih izvora.
- Stalna briga o materijalnim sredstvima, racionalnom i ekonomičnom gospodarenju i ustrojstvo financijskog poslovanja sukladno zakonskim propisima.
PROGRAM POVJERENSTVA ZA SURADNJU
S KATOLIČKIM I SRODNIM UDRUGAMA
U DOMOVINI I INOZEMSTVU
Voditelji povjerenstva: Darko Bedek i Anton Kliman
Članovi povjerenstva: Stanko Gačić, Robert Kunštek,
Dubravka Polšak i Ante Vukasović.
Sve djelatnosti HKZ „MI“ prožete su suradnjom s drugim katoličkim i srodnim udrugama u Domovini, a članstvom u međunarodnim organizacijama i aktivnim sudjelovanjem na skupovima i u pojedinim projektima ostvaruje se naša katolička širina i otvorenost – uvijek u živoj svijesti o svom crkvenom i nacionalnom identitetu.
Djelatnosti u kojima se spomenuta suradnja ostvaruje su:
- molitveno-sakramentalni život, rad i rekreacija;
- List mladih „MI“ i prilog „Zbor“;
- klub intelektualaca;
- tribina „Dođi...“;
- akcije za dobrobit obitelji i za demografsku obnovu hrvatskog naroda;
- izdavačka djelatnost;
- karitativna i djelatnost za odgoj i duhovnu obnovu ( Dom blaženi „Kardinal Alojzije Stepinac“).
HKZ „MI“ tijekom više godina inicira zajedničke sastanke, dogovore i javne istupe i zalaže se za koordinaciju rada hrvatskih katoličkih i srodnih udruga u cilju duhovne obnove, kulturne, moralne, pedagoške i opće društvene preobrazbe u Hrvatskoj. Posebnu pozornost i povjerenje poklanjamo mladima kao aktivnim članovima u svim djelatnostima i oblicima suradnje.
Na međunarodnom planu treba nastaviti i produbiti već postojeću suradnju s Pax Christi, Međunarodnom udrugom studentske katoličke mladeži, Organizacijom mladeži za razumijevanje i suradnju, Međunarodnom udrugom katoličkin novinara, ali i proširiti suradnju na druge organizacije ostajući uvijek vjerni svojim temeljnim „Miovskim“ načelima – Bog, Crkva, Domvina.
U POVODU 20. OBLJETNICE LISTA MLADIH I
HKZ „MI“ – 1996.
PRIZNAJUĆI SE MI...
Obljetnice su običajena prigoda da se sjećanjima vratimo u početke zamisli i djela o kojemu je riječ, da se pozovu na scenu svjedoci koji su osvjetlili djelo i događaje kojima pridajemo značajku povijesnosti. S Listom „MI“ i njegovom dvadesetom obljetnicom nije drukčije.
AUTENTIČNOST
Zbog više razloga, dapače, MI zaslužuje da se na nj baci svjetlost s više strana. Ponajprije, to je sam razlog da je jedan list mladih, nastao u duhovnoj bazi zajednice mladih katolika na brežulju Sv. Duha u Zagrebu, unatoč svom skromnom početku, različitim teškoćama i težnjama da ga se ugasi ili svede na jedan u nizu župnih biltena, uspio ne samo opstati punih dvadeset godina, nego i prerasti granice jedne zajednice i postati nacionalni katolički list mladih, uspjevši sačuvati duhovnu i idejnu nit nepromijenjenom unatoč smjenama generacija njegovih urednika i naplavinama mijena života u osobama njegovih utemeljitelja i nositelja.
Kada se danas s najviših crkvenih mjesta govori o potrebi za katoličkim listom za mlade, onda te činjenice ne bi trebalo previdjeti: MI je bio i jest ne samo list za mlade nego i list mladih hrvatski katolika unatoč, to smijemo reći, nedovoljnoj potpori s crkvene strane da to bude. To je utoliko čudnije ako se zna da je program lista uvijek bio i ostao zdravonarodan i zdravockrven, kako to volimo reći. Ta nisu „Bog, Ckrva, Domovina“ nekakve prolazne kategorije, već naprotiv vječne ili bar protežne do kraja Povijesti. Originalnost lista MI nije međutim, toliko u sadržaju samoga gesla koliko u njegovu autentičnu svjedočenju i promicanju. Mladi okupljeni oko lista MI naime i onda kao i danas autentično su odgovorili na povijesne zahtjeve što ih je postavljala Crkva, ponajprije preko Koncila, a potom i domovina. A ta autentičnost nije isisana iz nečijeg malog prsta nego se razvila na širokoj, demokratskoj i mnoštvenoj nacionalnoj katoličkoj mladeškoj bazi, i to u vrijeme kada je Ckrva bila izložena pritiscima i izolaciji, a hrvatski narod doslovce bio osuđen na to da nestane u procesu topljenja u jugoslavenskom loncu, pokusnoj retorti novoga svjetskog poretka.
Možda više nego itko upravo je MI pokazao i Crki i Domovini da ima katolički i nacionalno svjesnu mladež, koja, vodeći se ljubavlju prema Bogu, Ckrvi i Domovini, želi posvjedočiti da se i mimo kompromisa i taktiziranja domoljublje i evanđelje mogu autentično i hrabro svjedočiti. Dakako, nije to svjedočenje bilo bez padova, sumnji, malaksalosti, teškoća, otklona i otpada pojedinaca, no nikada u cjelini nije prestalo. Danas smo sretni što je dio Crkve tu autentičnost prepoznao i podupro u dovoljnoj „kritičnoj masi“ da se list ne ugasi pod teškoćama materijalnih neprilika, pravne nesigurnosti, političko-policijskih naleta, i što nam je najteže padalo, nerazumijevanja iz same Crkve.
Dakako, sve to što smatramo autentičnim svjedočenjem MI nije se moglo ostvariti bez čvrste duhovne baze. Sljedeći ponajbolje iz duhovnoga programa predratne križarske organizacije, MI je kao duhovni temelj svojega rada uvijek vodio računa o sakramentalnoj strani vjere, o vjernosti Papi i pobožnosti Mariji, tražeći ujedno ravnotežu između rada u listu, molitve za list i rekreacije. No samim širokim shvačanjem u probleme svijeta, u kulturni i politički život, MI je primio i promicao i ponajbolje iz domagojske baštine, sjedinivši tako u sebi oba krila kojima je letio snažni predratni hrvatski katolički pokret.
„JA“ U „MI“
Svjesni smo dakako da će se objektivnije sud o nama dati tek u budućnosti, a konačni sud izreći će Vječni Sudac, koji jedini svako ljudsko djelo može pročistiti od naslaga nesavršenosti. Ovdje stoga ne želimo ulaziti ni u kakvu prosudbu koja bi imala značaj konačnosti i potpunosti. Međutim ovako, makar površno, osvrtanje na korijene i okolnosti postanka i razvoja lista nužno je da bismo se jednakom autentičnošću mogli usmjeriti u budućnost. Naši zadaci naime, koliko god bili vremeniti, nikada nisu posve dovršeni. Nove prilike traže nove ljude, novi duh. Dani što dolaze na dugi će način i više nego dosada ne samo staviti na kušnju veličinu naših načela nego i našu spremnost da u skladu s njihovom važnosti ispunjavamo mandat dan nam od Boga, od njegove Crkve i hrvatskog naroda. Priznajući se kao katolici i Hrvati, već smo naime određeni ići putem koji neće biti lakši od onoga dosad, ne samo u naših dvadeset godina nego i u čitavoj kršćanskoj povijesti hrvatskog naroda. No, priznajući se kao „MI“ još smo posebnije određeni. „MI“ – to naime znači biti potpuno svjestan utkanosti vlastitoga „JA“ u spomenute entitete. To znači „JA“ osmisliti u vjerničkoj i narodnosnoj zajednici, dati se utkati u pređu Povijesti koju tka Bog, a ne uzrupatorski zemaljski i podzemaljski falsifikatori božanskoga, neovisno o tome je li to imenovano Nacija, Država, Klasa, Jedisntvo, Bratstvo, Svjetski poredak ili Povijesni duh.
U višeznačnosti imena „MI“ nije najmanje važno – mladi intelektualci. Pod čuvenim geslom patra Marija da „nijedna orginalna ideja mladog čovjeka ne smije propasti“ mladi su katolički inteligent mogli iskusiti svu težinu i odgovornost, ali i ljepotu i snagu katoličke duhovne i intelektualne formacije. Imati čiste i jasne ideje znači prije svega imati sposobnost proziranja i razlikovanja duhova i duhovnosti. U konačnici, bit te formacije nije inteligencija mjerena formom, gradusom, glasom, nego ulaženje u dubine Božjega zahtjeva od nas u današnjem svijetu. A za to je potrebna jasnoća nazora. To pak ne znači tvrdoglavost, nego pronicanje na temelju jasnih osonaca.
Napaokon, MI, nadahnut „Militia Immaculate“ Sv. Maksimilijana Kolbea, svjesno je njegovao stanovitu dozu duhovnog viteštva. Biti naime, vojnik Bezgrešne znači svrstati se u duhovnome ratu na stranu One koja satire glavu Zmiji – na stranu pobjednika. „Pod obranu Tvoju...“ – tako počinju i završavaju naši pothvati.
TEŽAK KRIŽ I LAKO BREME
Kada smo u jesen godine 1978., uz Marijana Križića i Damira Zorića, u ime zajednice mladih vjernika na Jordanovcu – koji su godinama uspješno i s mnogo odgojnog smisla i takta vodili oci isusovci – bio „delegiran“ u list MI, nisam dakako ni slutio dokle ću „dogurati“, kao ni to kroz kakve ću sve mijene proći u svom odnosu s listom. Bilo je to obostrano traženje, katkad mimoilaženje, ali i dopunjavanje i obogaćivanje. Danas, kada ne znam koliko će dugo i kako još taj suodnos i suživot između „JA“ i MI trajati i biti, mogu tek posvjedočiti u ime mnogih da su svakome „JA“ vrata MI uvijek bila otvorena. U nekoj viziji to je put po spiralnim stubama, po kojima se svatko uspinje kako hoće i dokle hoće. Nema dvojbe, MI traži cijelog čovjeka. U svakog tko je u nj utkao rad i svoja traženja i pregnuća tražila se ne mala žrtva; ne samo odricanje od slobodnog vremena ili od sna, već i neprestana borba sa samim sobom i okolinom da taj rad ima smisla, da je utkan u Smisao, i da se unatoč unosnijim karijerama isplati.
Svakako, u nekom trenutku u životu list i sve ono što on jest i znači, bio je i ostao neka vrsta praktične inicijacije u kršćanstvo – opredmećeno krštenje. Ono nikada nije potiralo druga iskustva, vjeru izgrađenu drugdje, ali je svakome tko je bio dio MI učvrstilo svijest o izabranosti od Krista. Svakomu se naime, pružilo da kroz MI svoje talente ponajbolje uloži. Ako čovjek pritom ima neku zadovoljštinu, onda je ona prije svega u sve većoj punini svijesti da smo samo nevrijedni sluge i da jedino Bog naše napore čini smislenima, pribrajajući nas golemom zboru svojih izabranika.
Ako smo u ovome razmišljanju pali u napast preuzetnosti i prejakih riječi, neka bude shvaćeno i oprošteno. Malokad čovjek ima priliku progovoriti o onome iza čega stoje godine najčešće tihog rada, bez priznanja i zanimanja za nj od onih od kojih bi se to moglo očekivati. A bilo je dana kada se doimalo da se samo tajna policija zanima za nas. MI nikada nije bio pod reflektorima, možda stoga što ih se i sam klonio.
Dvadeseta obljetnica pak nesumnjivo je bila prigoda da se nešto od bogatstva toga rada prikaže i otkrije. No nakon svega, ostaje nam vratiti se križu, koji nije lak. No, ipak je slatko breme i lak je jaram Kristov. Svima koji su ga na bilo koji način nosili u ovih dvadeset godina možemo reći samo „Hvala“! Pravednu plaću na kraju će nam isplatiti Onaj koji nas je i pozvao u svoj vinograd.
Vladimir Lončarević
ZAKLJUČCI S RADNOG SUSRETA DUŽNOSNIKA I DUHOVNIKA SREDIŠNJICE I TEMELJNIH ZAJEDNICA HRVATSKOG KATOLIČKOG ZBORA „MI“ U ISTARSKIM TOPLICAMA 22. I 23. LISTOPADA 1999.
Hrvatski katolički zbor „MI“ održao je 22. i 23. listopada 1999. u Istarskim toplicama radni susret dužnosnika i duhovnika Središnjice i temeljnih zajednica HKZ „MI“. Tijekom susreta u petak navečer, u zajedništvu sa župnikom i vjernicima sudionici skupa sudjelovali su u Sv. misi u župnoj crkvi u Buzetu. Uvodno predavanje o duhovnim zadaćam održao je duhovnik zajednice HKZ „MI“ iz Solina, don Vinko Sanader. Nakon toga razvijena je opširna rasprava o vjerničkim i drugim programskim zadaćam HKZ „MI“ u ovoj akademskoj godini, o općim prilikama u Crkvi i Domovini te su doneseni sljedeći zaključci:
1. Dnevna osobna i obiteljska te tjedna i mjesečna zajednička molitva odnosno, duhovna obnova, pokorničko slavlje uz slavlje prvih petaka u zajednicama HKZ „MI“, kao i godišnje duhovne vježbe, trajna su zadaća, a molitveno sakramentalni život je duhovni temelj i preduvjet svih djelatnosti članova i zajednica „MI“. Zajednice koje to još nisu učinile moraju o tome donijeti konkretne planove.
2. Lsta mladih „MI“ s prilogom „ZBOR“ treba i dalje razvijati kao prikladno medijsko sredstvo u širenju autentične crkvenosti, evangelizacije društva, osobito mladih, zdrave nacionalne usmjerenosti i temeljnih smjernica HKZ „MI“.
3. Evangelizacija mladeži ostaje jedna od prioritetnih zadaća HKZ „MI“. U tu svrhu posebice je važno pojačati suradnju s vjeroučiteljima u srednjim školama i svima drugima odgovornima za vjerski odgoj i izobrazbu mladih.
4. S prethodnom točkom u vezi, sve temljene zajednice treba da utemelje literarne sekcije, kojih jedna od glavnih zadaća ima biti organiziranje suradničke i dopisničke mreže, osnivanje vlastitih glasila, u kojima će sekcija ujedno biti i uredništvo, ili „zidnih novina“ te organiziranje raspačavanja lista „MI“ i sotalog katoličkog tiska u temljnoj zajednici odnosno župi.
5. Presjedništvo HKZ „MI“ donijet će na svojoj sljedećoj sjednici odluku o pokretanju tromjesečnog Biltena „MI“ i imenovati njegova urednika. Bilten ima biti sredstvo povezivanja i međusobnog obavješćivanja članova i zajednica „MI“.
6. Zaključeno je da su stvoreni uvjeti da se proved u djelo statutna odredba o koordinatorima zajednica „MI“, laiku i duhovniku za pojedinu biskupiju.
7. HKZ „MI“ ponovno naglašava potrebu povezivanja rada katoličkih udruga u Hrvatskoj, osobito pri Vijeću za laike HBK, radi usklađivanja i poticanja zajedničkih katoličkih inicijativa i javnih nastupa i u crkvenoj i u općij javnosti. Također, ostajuću vjeran načelu suradnje sa svima kojima je na srcu dobro Crkve i Domovine pojačat će suradnju sa svim programski bliskim i srodnim udrugama odnosno potaknut će je na područjima u kojima ne postoji. HKZ „MI“ kao katolička udruga otvoren aje trajnoj suradnji i s ostalim katoličkim društvima diljem Europe i cijeloga svijeta.
8. U vezi s predhodnom točkom HKZ „MI“ zauzet će se zajedno s drugim katoličkim i srodnim udrugama za donošenje Zakona o mladeži.
9. HKZ „MI“ i ovom prigodom naglašava važnost ispravnog obiteljskog odgoja djece i mladeži, kao i potrebu odgojnog skladnog djelovanja obitelji, državnih ustanova i Katoličke crkve radi promicanja vrijednosti odgovornog roditeljstva u skladu sa smjernicama katoličkog moralnog i socijalnog nauka.
10. HKZ „MI“ snažno se protivi i protivit će se u posljedje vrijeme ponovno u javnosti isticanoj i nametnutoj podjeli Crkve na lijevu i desnu, modernu i konzervativnu. HKZ „MI“ u tome smislu ne prihvaća u medijima nametnute podjele i umjetno suprotstavljanje crkvenih ljudi, što se sustavno provodi u ime političkih interesa nekih unutarnjih i s njima povezanih inozemnih čimbenika. HKZ „MI“ ponovno naglašava potrebu posvješćivanja pripadnosti i vjernosti katolika Jednoj Katoličkoj i Apostolskoj Crkvi, te poslušnost Papi i biskupima. U tome smislu ističemo potrebu većeg razumijevanja i isticanja hijerarhijskog uređenja Crkve i aktualiziranja savjesnog rada za slogu i jedinstvo Crkve.
11. Uoči predstojećih izbora zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora, HKZ „MI“ potiče svoje članove i katoličke vjernike da izađu na izbore i na temelju ispravno odgojene savjesti glasuju za one stranačke liste, odnosno političke snage za koje su uvjereni da će sačuvati i dalje promicati nacionalne interese, državnu neovisnost, vjersku i građansku slobodu, opće dobro te omogućiti Crkvi daljnje slobodno djelovanje radi nove evangelizacije hrvatskoga naroda i društva u cjelini.
Istarske toplica, 23. listopada 1999.
Sjedište Središnjice HKZ „MI“:
10 000 ZAGREB
Mesnička 2/I
Tel.: 01 / 48-33-841
Fax: +385 1 / 48 -33-843
List mladih „MI“
10 000 ZAGREB
Ilica 29/I
Tel.: 01 / 48-333-60
Fax: +385 1 / 48-199-10